Ljudi ga jednostavno zovu Pelješki most, a na njegovu ulazu jasno stoji oznaka s natpisom "Most Pelješac". Tek što su Kinezi zabili njegov prvi pilot, a "komšije" iz BiH digle galamu zbog ćuprije koja će, navodno, priječiti uplovljavanje velikih brodova u Neum, počele su žustre rasprave o njegovu imenu. I svi, kako je i inače u nas slučaj, tvrde da su sto posto u pravu, donosi Slobodna.
U anketama se tako najčešće spominjao moreplovac Marko Polo jer građevinske radove potpisuju Kinezi, pa pjevač svih pjevača Oliver Dragojević, heroj Domovinskog rata, Splićanin Goran Kliškić, koji je poginuo nedaleko od tog mjesta spašavajući suborca, te mnogi drugi poznati samo na jugu Hrvatske ili u cijeloj zemlji i svijetu. Dakle, na stotine imena palo je na pamet našim građanima, a u web anketama tražilo se najbolje i uvijek se sve nekako svodilo na Peljašac i Korčulu, jer će poluotok i otok, odnosno njihovi stanovnici i gosti, od njega imati najveće koristi.
Posljednja ozbiljna inicijativa za imenovanjem mosta od Komarne do Brijeste stigla je od umirovljene novinarke HRT-a Branke Šeparović, koja je organiziranjem konvoja brodica između kopna i Pelješca, već jednom snažno prodrmala strukture i podsjetila ih da stanovnici iz doline Neretve, Pelješčani i Korčulani, a ponajviše stanovnici Grada i okolice, desetljećima čekaju "premo(r)snicu" koja bi ih lišila muka prelaska granice u Neumu i bjesomučnih putovanja do Splita, Zagreba i natrag.
Branka Šeparović tvrdi da se ime mosta linijom manjeg otpora samo prepisalo iz tehničke dokumentacije i da ono u tom smislu ne znači ništa. Vrijeme je, upozorava, za zrelu političku odluku, a ona bi, tvrdi, mogla pasti na plodno tlo jer samo što nismo ušli u tzv. schengenski prostor, a most je u tom smislu od strateškog značaja za našu širu domovinu.
Podilaženje gosparima
Branka Šeparović upozorava da to nije most koji vodi samo do Pelješca ili dalje do Dubrovnika pa ga se nikako ne bi smjelo gledati isljučivo kroz tu optiku, već povezuje Europsku uniju i Europu kao kontinent. I zato je prijedlog udruge "Pelješki most" kojoj je na čelu, da se velebni objekt krsti imenom - "Most Europa". Argument više je što ga bez novca iz EU-a očito nikad ne bismo napravili jer su porezni obveznici iz 27 zemalja članica za njega izdvojili čak 85 posto od ukupnih 2,8 milijardi kuna, koliko su radovi trebali stajati prije goropadne inflacije kojoj se (još) ne vidi kraj.
Uglavnom, 26. srpnja, kad je predviđeno svečano otvaranje Mosta Pelješac, neće prestati polemike o njegovu imenu jer ga javnost očito doživljava kao privremeno rješenje. Ta sjetite se koliko se dugo raspravljalo o imenu mosta koji povezuje dvije obale zaljeva Rijeke Dubrovačke. Prvo je bio "Most Dubrovnik", pa je nakon polemika i polemika postao "Most dr. Franje Tuđmana", čime jedni nisu bili zadovoljni iz političkih, a drugi iz leksičkih razloga, jer su tražili da se poštuje govor toga kraja, a ne službeni pravopis. I bi im udovoljeno, pa je zaista postao i ostao "Most dr. Franja Tuđmana".
Znači, gosparima se upornost isplatila makar do dana današnjeg mnogi upozoravaju na nepravilno deklinirano ime koje se nije tek tako "otelo" nekom ugostitelju kojem je pravopis zadnja rupa na svirali, već državnim institucijama koje su pristale napraviti iznimku da bi se podišlo Dubrovčanima ili bolje rečeno - biračima.
Hoće li im se udovoljiti i ovaj put? Na jugu se kuha ideja da se gradnja mosta i marketinški valorizira, a s njom će uskoro biti upoznate i službene instancije. Lobiranje za prijedlog iza kojeg stoji mr. sc. Davor Njirić, počelo je na sve strane. O čemu se radi?
- Je li ovo most poluotoka Pelješca ili most Dubrovačke rivijere? - pita javnost ugledni turistički radnik i marketinški stručnjak Njirić, pa se referira na primjedbe Branke Šeparović da most i dalje nosi "tehničko ime", a ona predlaže da ga se prozove "Most Europa".
Dobrodošli, mili gosti
- Gospođa Branka Šeparović nedvojbeno je u pravu kada kaže da naziv mosta mora nositi poruku i da je, stoga, naziv "Most Pelješac" - neprikladan. Štoviše, on je minimalistički i zvuči bezidejno. Ako ona pokreće inicijativu da se mostu promjeni ime, to svakako podržavam. Međutim, pitanje je je li i naziv koji predlaže i najbolji izbor? Pratio sam prijedloge imena mosta koje su davali građani, a objavljivali mediji. Rijetko je koji prijedlog nosio neku poruku ili je ona bila neprepoznatljiva. Primijetio sam, također, da prijedloge nisu davali stručnjaci za turistički marketing. To me iznenadilo jer ime mosta mora sadržavati neku poruku, primjerice, zemljopisnu, ali i marketinšku. Naime, treba nastojati odabrati ime koje je u funkciji turističkog marketinga, a to nije niti malo lako - tvrdi Njirić pa poentira: "Jedan od snažnih, moćnih marketinških naziva za most mogao bi biti "Vrata Dubrovačke rivijere" ili samo "Most Dubrovačke rivijere". No, bez obzira na odabir naziva mosta, na izlazu s mosta prema jugu logično je postaviti tablu "Dobrodošli na Dubrovačku rivijeru" - kaže, i pojašnjava da se taj dio Hrvatske po mnogo čemu razlikuje od srednje ili sjeverne Dalmacije, a tu činjenicu treba uvažiti.
- U naravi ovaj most predstavlja "vrata" kroz koja se ulazi na Dubrovačku rivijeru ili s nje izlazi. A, pod pojmom Dubrovačke rivijere podrazumijeva se dio područja Dubrovačko-neretvanske županije koji gravitira Dubrovniku jer drugi dio Županije, odvojen teritorijem Bosne i Hercegovine, na području doline rijeke Neretve, gravitira Metkoviću. Kada je riječ o uspješnom korištenju ključne riječi vrata ili engleski "gate" u nazivu mostova, podsjetimo se u svijetu poznatog visećeg mosta "Golden Gate" koji je simbol San Francisca i stoga je česti motiv na njegovim razglednicama - ističe.
Davor Njirić pomno obrazlaže zašto se zalaže za jedan od dva predložena naziva.
- Četiri su osnovna razloga: zato što je ovaj most spojio do sada prometno izoliranu Dubrovačku rivijeru s maticom države, a ne samo izolirani poluotok Pelješac, kao i zato što ovaj pojam nosi i povijesnu poruku jer asocira na obuhvat povijesne Dubrovačke republike i što bi se korištenjem ovog naziva u turističkom marketingu tržišno bolje pozicionirala sva turistička mjesta koja i sada koriste brend Dubrovnika u promociji, a to su prije svega mjesta na Pelješcu i Korčuli. Konačno, zato što ovaj naziv ima ogromnu, nemjerljivu marketinšku vrijednost - rezolutan je Njirić.
Naš sugovornik veli da bi od svega najviše koristi imali upravo stanovnici Pelješca, Korčule i Dubrovačkog primorja. Oni bi se za ovo ime po toj logici trebali najviše založiti.
- Realno gledajući, sve te destinacije u odnosu na Dubrovnik u svijetu predstavljaju malo i ništa. No, ako ih na ovaj način podvedemo pod brend Dubrovnika, nedvojbeno našeg najpoznatijega grada, nesumnjivo će od toga apsolutno svi imati koristi. Prvo, lakše će se i po boljim kondicijama prodavati turistički aranžamani jer će se te lokacije neminovno usko vezati uz Dubrovnik, a sve će se na kraju odraziti i na cijeni imovine: kuća i zemljišta. Dakle, već će imenom mosta biti naglašeno da se ulazi na dubrovačko područje. To je, naravno, kudikamo vrjednije nego da spominjete samo Pelješac, pa i poznatiju Korčulu. Jasno je da je Dubrovnik nemjerljivo poznatiji grad od svih mjesta južnije od mosta, pa sama činjenica da su sva ona dio dubrovačke turističke priče u konačnici znači plus za sve njezine dionike, naravno, ako se most prozove jednim od imena koje predlažem, a dobro su, provjerio sam već na puno mjerodavnih adresa, sjela ljudima iz turističke branše jer im se čine posve logičnima. Ona jednostavno nemaju alternativu - kaže Njirić, koji predlaže našoj novinskoj kući da još jednom provede anketu u kojoj će ponuditi sve dosadašnje nazive i dodati im nova dva: "Vrata Dubrovačke rivijere" i "Most Dubrovačke rivijere".
- Nisam čuo da su ovi nazivi već predloženi. Mogu se čak provesti dvije ankete: jedna šira među čitateljima, a druga uža među turističkim zajednicama gradova i općina na području Županije dubrovačko-neretvanske, da čujemo što kažu "žiri publike" i "stručni žiri". Na kraju bih rekao da će "trome" nadležne institucije teško prihvatiti inicijativu za promjenu naziva mosta, ali sam siguran da će do ove promjene doći kad-tad, jer će se shvatiti koliko može biti marketinški vrijedan i prikladan naziv ovog rijetko impresivnog objekta prometne infrastrukture, koji će sasvim sigurno obilježiti novo poglavlje razvoja južne Hrvatske.
Marketinški potencijal
Njirić je uvjeren da se preko njegove inicijative neće tek tako prijeći jer je u financijskom smislu prevažna za mještane hrvatskog juga koji su mahom ovisni o turizmu i percepciji koja se o mjestima u kojima žive stvara u svijetu.
- Možemo se opravdavati da stjecajem okolnosti nismo most ni projektirali, ni financirali, niti gradili, ali se ne možemo opravdati ako mu ne damo prikladno ime i iskoristimo njegov marketinški potencijal. A, svaki neiskorišteni potencijal je "mrtvi kapital". Da bismo iskoristili ovaj nematerijalni kapital potrebno je samo malo političke volje - veli na kraju i ne griješi.
Istina, što god bilo, o svemu će posljednju donijeti politika i političari jer teško je vjerovati da će jedan od najvećih javnih projekata u samostalnoj Hrvatskoj ostati tek na "radnom imenu". Most se rodio pa mu se u čast slavi na sve strane, no na "krštenje" će se, kako to i u životu biva, pričekati dok mu se "roditelji i kumovi" o imenu ne dogovore, piše Slobodna.