Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027 osigurao je hrvatskim poljoprivrednicima 3,6 milijardi eura za izravna plaćanja, mjere ruralnog razvoja, vinarstvo i pčelarstvo.
Pritom je za poticanje pametnog, otpornog i diversificiranog sektora poljoprivrede sa zajamčenom opskrbom hrane izdvojeno 61 % raspoloživih sredstava, za jačanje okoliša i klimatske politike te doprinos ciljevima EU u područjima okoliša i klime 25% te 12 % za jačanje socioekonomske strukture ruralnih područja. Tako je za primarnu poljoprivrednu proizvodnju osigurano više od 204 milijuna eura te 143 milijuna eura za prehrambeno-prerađivačku industriju.
Zelena arhitektura u kontekstu nacionalnog Strateškog plana znači plaćanja za primjene poljoprivrednih praksi koje su povoljnije za okoliš, pridonose smanjenju klimatskih promjena i prilagodbi na njih, te očuvanju tipičnih poljoprivrednih krajolika i biološke raznolikosti. Naime, novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom zemlje članice su odredile da najmanje 35 posto proračuna za ruralni razvoj bude namijenjeno svim vrstama intervencija vezanih za okoliš i klimu, što uključuje i dobrobit životinja i dio plaćanja za područja s ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Intervencije za klimu i okoliš uključuju smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama te očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja u okviru mjere sada poznate kao Mjera 10, kao i prijelaz na ekološki uzgoj i održavanje ekološkog uzgoja.
Minimalno 25 posto proračuna izravnih plaćanja treba dodijeliti za eko-sheme, koje se odnose na pašarenje na pašnjacima, očuvanje travnjake visoke prirodne vrijednosti, raznolikost usjeva i nasada, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 % unutar poljoprivrednih površina, konzervacijsku poljoprivredu te intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina. Također, osmišljene su intervencije s ciljem zadržavanja mladih u ruralnom prostoru putem dodatnih izravnih plaćanja po površini za prvih 50 ha, potpore za generacijsku obnovu poljoprivrednih gospodarstava kroz preuzimanje poljoprivrednih gospodarstava od strane mladih poljoprivrednika, većeg postotka sufinanciranje investicija u proizvodnju, kao i stopostotnog financiranja kupovine zemljišta kroz financijske instrumente. Poticat će se i promovirati digitalizacija proizvodnje, umrežavanje i sudjelovanje u istraživanjima te primjena inovativnih rješenja (AKIS), kao i sudjelovanje u kreiranju lokalnih razvojnih strategija (LEADER).
- Naša vizija definirana i u Strategiji poljoprivrede te u Strateškom planu jest proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po potrošačima prihvatljivim cijenama, koja će biti konkurentna na tržištu, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima. Naši temeljni ciljevi su jačanje produktivnosti, konkurentnosti i otpornosti hrvatske poljoprivrede, a s obzirom na njezinu strukturu poseban fokus stavljamo na proizvođačke organizacije te kratke lance opskrbe hranom. Položaj hrvatskih poljoprivrednika jačat ćemo upravo poticanjem kratkih lanaca opskrbe te promocijom proizvoda, poticanjem udruživanja u PO (potpora za rad PO), investicijama kroz sektorske programe, intervencije koje doprinose klimi i okolišu, sudjelovanjem u sustavima kvalitete te financiranjem infrastrukture kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuo je državni tajnik Tugomir Majdak.