Neretvanski poljoprivrednici žedni pokraj vode. Suša i zalijevanje lošom vodom koštati će poljoprivredu 200 milijuna kuna gubitaka

Zbog nemogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih kultura na neretvanskoj poljoprivredi mogla bi nastati šteta od 150-200 milijuna kuna-procjena je to udruge Neretvanska mladež koja okuplja poljoprivrednike iz doline Neretve.

- Apsurdno je da tolike količine vode koju nosi tok rijeke Neretve, tik uz poljoprivredna zemljišta, završi u moru, umjesto da je voda dostupna svakom korisniku poljoprivrednog zemljišta-ističe u ovoj udruzi.

Poljoprivrednici u dolini Neretve se već niz godina susreću sa problemom nedostatka kvalitetne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura. Iako je svima poznat položaj doline rijeke Neretve sa svim svojim pritocima, javnost očito nije upoznata sa činjenicom da poljoprivredni proizvođači godinama "muku muče" sa navodnjavanjem svojih poljoprivrednih kultura.

Zašto je tako-pitaju se ovdašnji poljoprivrednici.

Po riječima onih koji upravljaju vodama dva su razloga: Kanali u sustavu nisu kategorizirani kao kanali za navodnjavanje, nego kao kanali za odvodnju. Voda se u sustav ne počinje pumpati po potrebi, nego po godišnjem planu.

Zašto još uvijek kanali u melioracijskom sustavu nisu kategorizirani kao kanali za navodnjavanje, iako se u tom sustavu odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja-pitaju se u udruzi Neretvanska mladež. Poznato je da za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju treba ispuniti dva osnovna preduvjeta, a to su tlo i voda. Tlo – zemljište je tu, nastalo ljudskim radom. Međutim vode, posebno kvalitetne vode za navodnjavanje poljoprivrednih kultura, nemamo. Vrlo često se događa da su poljoprivrednici primorani koristiti vodu loše kvalitete, pa čak i neispravnu vodu za navodnjavanje. Iz godine u godinu, posebno u proljeće se javlja problem sa nedostatkom vode u tlu. Zadnje dvije godine, suho razdoblje počinje već u ožujku i kada dođe vrijeme sadnje povrtlarskih kultura krajem ožujka - početkom travnja poljoprivrednicima nije dostupna kvalitetne voda za navodnjavanje. Poznato je da se posljednjih godina intenzivirala proizvodnja jagoda, koje imaju veliku potrebu za kvalitetnom vodom. Mandarina, kao višegodišnja kultura traži dovoljne količine vode tijekom cijele godine. To posebno potvrđuje ova godina, gdje je smanjeni ukupni urod, vjerojatno posljedica suše koja traje još od veljače. Kupusnjače traže vodu od sredine ljeta, kroz jesen i zimu. Trenutno, zbog nedostatka vode u tlu pate jagode, kupusnjače i mandarine-ističu u udruzi posebno naglašavajući projekt navodnjavanja Glog.

- Ove godine pušten je u rad i novoizgrađeni sustav za navodnjavanje – Glog. Voda koja se trenutno nalazi u tom sustavu i koja se isporučuje korisnicima je vrlo loše kvalitete sa EC = 4- 5 mikroSimensa/cm.

Pitamo se tko je taj koji u novoizgrađeni sustav upumpava vodu vrlo loše kvalitete? Zašto o lošoj kvaliteti vode u sustavu nisu informirani korisnici? Tko je taj koji tim činom dovodi u opasnost uništenje poljoprivrednih kultura i dugogodišnje onečišćenje poljoprivrednog zemljišta?

U dolini Neretve je od glavnih kultura u proizvodnji oko 2.5 milijuna stabala mandarina, 1,5-2 milijuna sadnica jagoda, oko 5 milijuna raznih kupusnjača te oko 700.000 lubenica.

Ukoliko u dolini Neretve želimo intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, na poljoprivrednom zemljištu, kako državnom tako i privatnom, moramo poljoprivrednim proizvođačima omogućiti dostupnost kvalitetne vode za navodnjavanje. Uzgoj poljoprivrednih kultura temelji se i na poštivanje agro-rokova, što znači da se određene kulture ne mogu uzgajati po planu navodnjavanje onoga tko upravlja vodama, nego situacija treba biti obrnuta, ističe se u priopćenju za javnost udruge Neretvanska mladež koje potpisuje agronom, Željko Bjeliš.