Hrvatski poljoprivrednici koriste upola manje pesticida od europskog prosjeka

Službeni pokazatelji Hrvatsku na razini EU svrstavaju u gornju polovicu ljestvice po odgovornosti u potrošnji pesticida, što ide u prilog sigurnosti hrvatskih građana i visoke kvalitete domaćih proizvoda. Naime, prema podacima službenog Statističkog ureda EU (EUROSTAT) iz 2019. godine o prodaji pesticida i korištenoj poljoprivrednoj površini, potrošnja pesticida u Republici Hrvatskoj je upola manja od prosječne potrošnje u EU, dok je u razdoblju od 2008. do 2018. godine Hrvatska u usporedbi s drugim državama članicama Europske unije zabilježila najveće smanjenje korištenja mineralnih gnojiva u poljoprivredi - veće od 42 posto. Usklađeni pokazatelj rizika pokazuje pad od 38% od 2011. do 2019. u prodaji pesticida u RH u usporedbi s padom od 20% na razini EU-a te značajan porast prodaje aktivnih tvari niskog rizika, a istovremeno su povećane površine pod ekološkom proizvodnjom.

- Pozitivni pokazatelji koje imamo u segmentu uporabe pesticida i mineralnih gnojiva, po kojima smo u vrhu EU, ne bi bili mogući bez odgovornih i marljivih hrvatskih poljoprivrednika. U tom svjetlu, još jednom apeliram na hrvatske potrošače da kupuju kvalitetne i domaće proizvode, o čijoj sigurnosti svjedoče i službeni podaci na razini EU. Sukladno navedenom, Hrvatska podržava ciljeve EU po pitanju smanjenje uporabe pesticida i mineralnih gnojiva, koji su na odgovarajući način implementirani u Strateški plan za razdoblje od 2023. do 2027. godine, te se zalažemo za fleksibilnost u definiranju ciljeva s obzirom na aktualni status, uz poštivanje specifičnosti država članica“, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković prilikom neformalnog susreta ministara poljoprivrede zemalja članica EU u francuskom gradu Colmar i posjeta Regionalnom centru Grande Est Colmar novog francuskog Nacionalnog istraživačkog instituta za poljoprivredu, hranu i okoliš INRAE, gdje su okupljenima prikazane glavne faze procesa selekcije sorti na vinovoj lozi „RESDUR pokusi, od prikupljanja genetskih resursa do stvaranja sorti grožđa otpornih na plamenjaču i pepelnicu, uz smanjenu upotrebu pesticida.

Osim navedenog, kada je riječ o dobrim praksama u poljoprivredi, Hrvatska je među državama članicama EU koja ima najveći udio poljoprivrednih površina u NATURA 2000 područjima, pri čemu je udio poljoprivrednih površina u NATURA zaštićenim područjima u Hrvatskoj 25,7 %, odnosno dvostruko viši od europskog prosjeka. NATURA 2000 predstavlja mrežu zaštićenih područja staništa rijetkih i ugroženih vrsta te nekih rijetkih vrsta prirodnih staništa zaštićenih u okviru zakonodavstva EU-a, što znači da se u tim područjima provode istovremeno gospodarski i okolišno održive aktivnosti.