Epidemiološka situacija s virusom Covid-19 dovela je u probleme sve privredne djelatnosti, a posebno one koje su usko vezane uz turizam. Dok Korčula bilježi gubitke u dolascima i noćenjima, a otočni restorani sramežljivo postavljaju svoje, uglavnom prazne stolove, otočni vinari se bore s jednom od najizvjesnijih godina u povijesti prozvodnje vina. Dvije najpoznatije, autohtone otočne sorte grk i pošip čame u podrumima, a njihovi proizvođači pronalaze načine kako prebroditi krizu.
O svemu tome popričali smo s jednim od najpoznatijih, mladih vinara koji je najveći proizvođač grka, autohtone bijele sorte iz Lumbarde. Ivan Batistić Zure godišnje proizvede oko 25 tisuća boca vina, a osim što je vlasnik vinarije i restorana Zure, on je i predjednik Udruge vinogradara i vinara Grk – Lumbarda.
„Pogođeni smo ovom krizom i nalazimo načine kako se snaći u ovoj situaciji. Ono što je dobro je činjenica da je grk jako tražena sorta koje ima relativno malo, pa će je biti i lakše prodati. Međutim, ako hoteli, restorani i wine barovi posluju loše, loše će poslovati i vinari. Posebno je teško manjim vinarima koji u potpunosti ovise o turistima na njihovom pragu i koji ne plasiraju vina izvan otoka, nekima je prodaja manja i do 70 posto. Srpanj ove godine izgleda kao svibanj prošle godine“, priča nam Ivan.
BAČVE PUNE
Problema je puno, u slučaju da vino odleži jednu godinu, potrebno je isprazniti kapacitete za ovogodišnju berbu u rujnu jer vinari neće imati gdje s vinom. Ako se odluče flaširati vino, potrebna su financijska sredstva za boce, etikete, čepove i distribuciju, a pitanje je kad će se to isplatiti. Osim toga, tu su i prilično veliki izdaci za enološka sredstva poput kvasaca, enizma, hrane za kvasce i slično. Kako ističe Ivan, vinova loza ne zna da je epidemija u tijeku, nakon prošlogodišnje berbe koja je bila jedna od najboljih u proteklih 10 godina, ovogodišnja bi mogla biti još i bolja! Na trsu su grozdovi baš onakvi kakvi bi trebali biti, a režim vode je izvrstan. Veliki dio vina na otoku morat će odležati najmanje jednu godinu u podrumima i bačvama, za neke će sorte to biti prednost, no za neke je i to dodatni problem.
Grk je kao i pošip dobro pripremljeno vino i odležavanjem će samo profitirati na kvaliteti. Ne vjerujem da će višak na tržištu dogodine oboriti cijenu grka, ta je sorta jako tražena i uvijek drži cijenu. Problem su vina koja nisu dobro pripremljena za odležavanje kao npr. rose, rukatac ili cetinka. Situacija još uvijek nije tako dramatična kao kad je u prošlosti otok poharala filoksera, poznata bolest vinove loze, no atmosfera među vinarima nije optimistična. Očekivali smo pomoć i podršku države, ali država nas reže u korjenu poput najveće pošasti, veće od filoksere i Covida-19“, tvrdi Ivan.
Država je, objašnjava nam Ivan, vinarima uputila dvije interventne mjere. Prva se odnodi na destilaciju vina u kriznim slučajevima. Proizvođač može prodati vino destilateru po cijeni od 5 kuna po litri. Druga mjera odnosi se na problem skladištenja vina. Proizvođač može skladištiti vino 30 dana po cijeni od 60 lipa po litri. Broj korisnika tih mjera je ograničen.
Ivan ističe kako su te mjere usmjerene na velike proizvođače i na proizvođače niže kvalitete vina. Prodaja glasovitog grka za 5 kuna po litri da bi se od njega napravila rakija je smiješna, još pogotovo ako se uzme u obzir da se za bocu grka od 0,75 može dobiti 80 kuna plus PDV.
OD MJERA NI 'M'
Istodobno, mjera koja bi u ovim kriznim vremenima pomogla vinarima nije donesena, tvrdi Ivan, a radi se o kontroliranju i smanjenju uvoza stranih vina. Domaći proizvođač, ukoliko vino želi plasirati na hrvatsko tržište, mora proći kemijsku analizu te nakon toga ocjenjivanje radi li se o kvalitetnom ili vrhunskom vinu, dok za uvozna vina nema takve procedure. Jedna od kvalitetnih mjera, kako ističe, bilo bi i smanjivanje uvoza na pola kako bi se na policama trgovačkih lanaca našlo mjesta za sve domaće proizvođače, ne samo za one najveće.
„Pomoć države je izostala u svakom smislu. I bez situacije s koronavirusom, vinogradarstvo i vinarstvo je vrlo osjetljiva grana poljoprivrede, idealnu sliku u vinogradu može narušiti jedna jaka nevera. Mi kao obrtnici dajemo državi više od 40 posto zarade, od onog što nam ostane plaćamo razne troškove, kredite, struju, vodu, enološke troškove... Država bi trebala smanjiti poreze i namete jer nas ovolika davanja doslovno guše. Pripadamo u top tri vinarske regije Hrvatske, a otočna vinska scena rapidno raste, sve je više etiketa i vinarija. Znači, volje i želje ima, ali država to ne prepoznaje. Izlaz iz ove situacije vidim da nam država vrati prošlogodišnji uplaćeni porez, ili barem pola, s tim bi svi bez problema preživjeli. No, to možemo samo sanjati“, predlaže Ivan.
U vinariji Zure stanje su shvatili ozbiljno, Ivan se nada kako će ipak uspjeti prodati sve što su proizveli. Osim što je grk uvijek tražen, ili, kako se na otoku kaže, „uvik ga je malo“, grk vinarije Zure s prepoznatljivom etiketom glasovitom hrvatskog slikara, Lumbarjanina Stipe Nobila odnedavno možete kupiti i na policama Interspara diljem Hrvatske.
„Izborili smo se kvalitetom i imenom da naš grk bude na policama trgovačkog lanca Interspar. Nikad do sada nismo ciljali na to, niti smo pokušavali, ali danas se svatko mora snaći kako može i umije. Čuli smo komentara kako naša boca nije za dućanske police, već za vrhunske restorane, ja odgovaram protupitanjem – želiš li prodati vino ili ne? Nagrade su važan dio enološke priče, one su putokaz da ideš u pravom smjeru, no krajnji je cilj kupac“, otkriva nam Ivan koji je za svoja vina dobio brojne renomirane nagrade.
„Vino je stvoreno za čovjeka, ne za političare i elitu, iako su i oni ljudi. I onaj najmanji, najskromniji čovjek ima pravo popiti čašu vrhunskog vina“, poručio je Ivan
GRK TREBA ZAŠTITITI
Udruga vinogradara i vinara Grk – Lumbarda ove će godine organizirati samo jednu od tri najavljene manifestacije Festval grka, na Trgu jutih naranača u Lumbardi 9. kolovoza. Događaj okuplja sve proizvođače grka kao i ljubitelje te glasovite sorte koji po promotivnim cijenama mogu kušati prošlogodišnju berbu. Osim toga, Ivan je svoj predsjednički mandat u Udruzi odlučio provesti aktivno pa je pokrenuo postupak Zaštićene oznake izvornosti (ZOI) za grk koji raste isključivo na lumbarajskom tlu.
StoryEditorOCM
KorčulaPUNE OTOČKE BAČVE/
VINARI S KORČULE PORUČUJU:Država je naša najveća pošast, veća od Covida-19 i filoksere
19. srpnja 2020. - 08:15