Podzemni svijet kojeg još treba istražiti: Korčula je zaista speleološki zanimljiva i privlačna, samo treba izraditi službeni katastar

Od 22. do 26. studenoga na otoku Korčuli provedena su zanimljiva speleološla istraživanja u sklopu projekta Pozemni svijet otoka Korčule u organizaciji društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodoslovnih vrijednosti  Osmica iz Karlovca i lokalnog društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovnih raznolikosti Mediterana Adriatica te u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije.

Istraživali su novopronađene speleološke objekte otoka temeljem godišnjeg dopuštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja uz djelomično financiranje županije iz programa zaštite okoliša. Istraživanja su vodila Korčulanima poznata lica, tajnik udruge Osmica i instruktor speleologije Damir Basara te Korčulanin Milan Vojinović, predsjednik Adriatice i dugogodišnji član ADIPA-e, društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske.

Damir Basara I Branko Jalžić

Damir Basara je zajedno s kolegom Brankom Jalžićem, rekli bismo usput, u korčulanski Gradski muzej iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu donio fosil zubiju ribe Pycnodontiformes stare 90 milijuna godina koju su izvadili iz Borovčeve jame, a onda su produžili istraživati podzemne objekte otoka. Basara se može pohvaliti sa stotinu već odrađenih projekata istraživanja podzemlja, priznaje nam da je speleologija specifična aktivnost koju možemo usporediti s glasovitim jelom tripicama, ili ih voliš ili ih ne voliš, nema između, kaže, a tako je i sa speleologijom. Osmica je osnovana prije šest godina kako bi se mogli lakše javljati na natječaje.

"Ministarstva, županije, jedinice lokalne samouprave, imaju sredstava za istraživanja samo treba napisati kvalitetne programe. Nitko ti neće dati novce samo zašto što postojiš, stvar je u kvaliteti i pripremi projekata", uvjeren je Basara otkrivajući kako Osmica danas broji 120 aktivnih članova od čega su 70 posto žene.

U Hrvatskoj se speleologijom bavi više žena nego muškaraca, tvrdi, žene mogu više podnijeti i manje prigovaraju od muškaraca.

Jedan takav kvalitetan projekt i program napisali su i osmislili za korčulansko podzemlje. Basara i Vojinović poznaju se, kažu, oduvijek, a otok istražuju već dvadesetak godina. Međutim, neprestano se pronalaze neki novi speleološki objekti koje treba detaljno istražiti pa je tako nastao projekt Podzemni svijet otoka Korčule.

- Predložili smo Gradu Korčuli da bismo napravili katastar špiljskih objekata otoka Korčule koji bi bio u funkciji civilnog društva. Takvi podaci moraju biti dio službenog katastra kako bi se mogla u budućnosti planirati izgradnja. Projekt Podzemni svijet otoka Korčule na početku je bio sportsko špiljarenje, ali razvio se i u drugim smjerovima, postao je biološko-istraživački projekt", priča nam Vojinović.

Otok je zaista speleološki zanimljiv i privlačan. Špilje i jame Korčule možda nisu toliko velike, kaže Basara, najdublja je 115 metara što nije zanemarivo, no uspoređujući je s 1400 metara duboku jamu na Velebitu, razlika je velika. Međutim, korčulanske su špilje biološki zanimljive.

Damir Basara I Branko Jalžić

- Špilja Pišurka druga je špilja u Hrvatskoj po broju opisanih vrsta, Vela spila u Veloj Luci je svjetski značajan arheološki lokalitet. Uvijek kad istražujemo na Korčuli postoji mogućnost pronalaska neke nove špiljske životinje koja još nije zabilježena. Špilje privlače znanstvenike iz raznih područja budući da su svojevrsne vremenske kapsule, čuvaju ostatke iz prošlosti, priča Basara.

Vojinović nam otkriva da sukladno trenutnim podacima na otoku postoji 160 speleoloških objekata, no dok se god ne aktivira službeni registar nećemo imati pouzdanu informaciju. Ovim su projektom istražili osam speleoloških objekata i to jamu Teslić, jamu pod Kaleškim čelom, jamu na Mratinu i jednu jamu u blizini, jamu u uvali Vrbovica, jamu na otoku Zvirinovik, jamu uz stazu na putu prema brdu Hum i jamu Gubeša, a još nekoliko objekata je locirano za buduća istraživanja. Osim baznih speleoloških istraživanja za novoistražene speleološke objekte, određena je i točna lokacija, izrađen je topografski nacrt i detaljna fotodokumentacija te su provedena biološka, arheološka i paleontološka opažanja. Osim Basare i Vojinovića, u projektu su na teresnu sudjelovali spomenuti Branko Jalžić, Đurđica Jalžić, Katarina Komaić i Ivan Krstulović. Iako je ova faza projekta zaključena, projekt Podzemni svijet otoka Korčule nastavit će se i u budućnosti.

Milan Vojinović, koji u ime društva Adriatica svake godine organizira mjesec prirodoslovlja, najavio je i novi koncept manifestacije.

- Nekad smo se bazirali na predavanjima za javnost i škole, više se ne bismo bavili predavanjima, eventualno prezentacijama, već idemo u škole s radionicama, a istodobno ćemo škole izvući i vani u prirodu. Ove smo godine organizirali izlete škola u Kočje, omelo nas je loše vrijeme i Covid, no sljedeća je na redu škola u Žrnovu. Želimo naučiti djecu doživjeti ambijent oko sebe, snagu prirode, da shvate koja ih vrijednost okružuje i što imaju. U tom smjeru idemo, najavio je Vojinović ističući kako u posebnom rezervatu šumske vegetacije Kočje raste šuma hrasta crnike s primjercima jedinstvenim na Mediteranu, veličine i starosti koju možete vidjeti samo na Korčuli.