Redakcija Slobodne Dalmacije jučer je primila mail zabrinutog turista koji tvrdi da se više od 20 gostiju hotela Adria u Veloj Luci otrovalo hranom. Istražili smo slučaj, navodno trovanje hranom zapravo je želučano-crijevna viroza koja je posljednjih desetak dana poharala otok.
"Gost sam hotela Adria na Korčuli. Preko 20 ljudi iz različitih država razboljelo se u periodu od 12 do 17 sati. Dakle, trovanje hranom. Kuhinja je veoma neuredna. Imamo osnovu sumnjati da menadžer hotela pokušava zataškati čitav slučaj. Slučaj je navodno prijavljen nadležnim institucija, ali mene nitko nije kontaktirao niti tražio nalaze mog djeteta i supruge, bili smo na hitnoj", napisao je u mailu Dejan Grbić. Ostavio je i broj mobitela, no na poziv ni poruku jučer se nije javio, niti odgovorio.
Kontaktirali smo Denija Surjana, direktora hotela Adria u Veloj Luci u kojem se navodno 20 osoba otrovalo hranom i koji navodno zataškava cijeli slučaj. Ni o zataškavanju, ni o trovanju uopće nema govora, siguran je Surjan.
"Odmah smo nakon dojave poduzeli sve što moramo, javili smo se sanitarnoj inspekciji Ispostava u Korčuli kao i Epidemiološkoj službi Korčula. Uzeli su uzorak stolice nekoliko djelatnika i gostiju te briseve s površina, utvrdili su da se ne radi o trovanju hranom, već o želučano-crijevnoj virozi. Kako su nam javili iz Hitne medicinske pomoći Blato, samo je jedna osoba imala jače simptome te je već sutradan bila puno bolje, s obitelji je krenula na put. Iako je slučajeva bilo i u drugim objektima, odlučili smo parovima iz BIH koji su se žalili na tobože trovanje hranom refundirati sredstva", ispričao nam je direktor Surjan.
Navodno trovanje hranom dogodilo se na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza pa su pacijenti zatražili pomoć u Hitnoj medicinskoj pomoći u Blatu, a ne u Domu zdravlja Ante Franulović u Veloj Luci gdje nemaju nikakvih saznanja o događaju. Iako Grbić tvrdi da je 20 ljudi hotela Adria otrovano hranom, na Hitnu u Blatu javila se samo jedna osoba te još dvije koje su boravile u drugim objektima.
"Iz hotela Adria u Veloj luci samo jedna osoba zatražila medicinsku pomoć u našoj zdravstvenoj ustanovi radi tegoba vezanih uz moguće trovanje hranom. Iz drugog hotela pomoć su zatražile još dvije osobe. Naš ordinirajući medicinski tim o svemu je izvijestio dežurnog epidemiologa", komentirao je Luka Lulić, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije.
Kako doznajemo razgovarajući s ljudima u Veloj Luci, posljednjih se nekoliko dana veliki broj mještana i turista zarazilo želučano-crijevnom virozom, a isti je slučaj i u Korčuli na istočnom dijelu otoka. Želučano-crijevne viroze nisu ništa neobično tijekom srpnja i kolovoza, ponekad je intenzitet simptoma i zaraze manji, a ponekad veći kao što je slučaj ove godine kad je viroza često popraćena i visokom temperaturom. Iako su samo tri osobe s jačim simptomima završile na Hitnoj, mnogi su se Velolučani i turisti posljednjih dana žalili na slične tegobe i to iz različitih hotela i drugih smještajnih jedinica. Ravnatelj županijskog Zavoda za javno zdravstvo dr. Mato Lakić siguran je da se ne radi o nikakvom trovanju hranom, već o običnoj ljetnoj virozi.
"Na izvid je izašla sanitarna inspekcija i epidemiolozi, uzeli smo uzorke i zaključili da se radi o ljetnoj virozi. Tri su osobe zatražile liječničku pomoć, ostali zbog blagih simptoma nisu ni posjetili liječnika, a radi se o osobama koje su vezane za različite smještajne jedinice, ne samo za jedan hotel. Virusi se mogu širiti hranom, ali primarno se šire s čovjeka na čovjeka pogotovo ljeti kad je puno više kontakata, recimo među djecom na plaži. Ovakve se viroze javljaju svakog ljeta, ovog je nešto malo jačeg intenziteta budući da zapravo nismo ni imali ljetnu virozu u vrijeme pandemije koronavirusa jer su se svi pridržavali higijenskih mjera", objasnio je dr. Lakić.
Njegove riječi potvrdili su i farmaceuti u ljekarnama diljem otoka gdje je zadnjih desetak dana povećana prodaja rehidracijskih otopina i probiotika kao i lijekova za snižavanje temperature. Kako ističe dr. Lakić, želučano-crijevnu ljetnu virozu koja može biti jako neugodna najlakše ćemo izbjeći redovitim higijenskim mjerama.
"Trebalo bi i inače, a pogotovo ljeti, prati ruke prije svakog jela kao i nakon korištenja WC-a. Ako se ne radi o težoj kliničkoj slici dovoljno je što više se hidrirati, a malu djecu i dojenčad u slučaju proljeva ili povraćanja dobro je povesti liječniku na pregled da ne bi dehidrirali", poručio je dr. Lakić.
Dora Lozica