Legenda o Crnomiru, čarskom poglavaru koji je mletačkom knezu prdnuo na uho

Čara ovih dana ponovno živi u duhu drevnih Crnomira, preciznije u duhu Petra Crnomira.

Mletački knez na otoku Korčuli sazvao je, kaže legenda, mjesne glavare radi preuzimanja dijelova općinskog zemljišta (tkz. knežine). Odazvali su mu se svi glavari i ponudili svoja najbolja zemljišta, samo se glavar Čare Petar Crnomir suprostavio zahtjevu.Čarom je, naime, upravljala moćna obitelj Crnomiri, odnosno devetoro braće i jedna sestra. Najstariji brat Petar Crnomir knezu je ponudio mali komad bezvrijedne zemlje, kako dozanjemo iz predstavljenog Zbornika "strminu gdje zemlja profundaje". Kako je knez negodovao, Petar Crnomir mu je je rekao „Ako ti je to malo, tada uzmi i ovo“ – na što je glasno pustio vjetar. Poniženi knez za Petrom je poslao vojnike koji su ga ubili na predjelu Klokolina kod Lumbarde.  Crnomiri su, prema legendi, brata osvetili nekoliko dana kasnije - kneza su uhvatili u klopku i zatukli batom na lokalitetu Maška ili Knežev grob. Legenda kaže da su Mlečani okupili vojsku i pobili gotovo cijelo selo, a preživjele su okovali na galijama, među njima i Petrovu braću čime je plaćena velika cijena za hrabrost Čarana.

U svetištu Gospe od Čarskog polja  održana je 11. kolovoza promocija još jedne vrijedne knjige o Crnomirima!  “Libro Crnomira” su promovirali profesori Joško Belamarić, Dražen Lalić, Petar Bačić i Urednik Libra dr. Tonko Barčot.   

Ponos Čarani

U Čari ponosno ime Petra Crnomira nosi nekoliko organizacija a među njima je nekada bila i poznata čarska klapa Crnomiri. Čarani se s pravom sjećaju onih koji su vjekovima služili toj velikoj i svetoj borbi za pravdu i slobodu, i život svoj toj istini prinosili. Vesele se i raduju afirmaciji Crnomira sa željom da se ime i djelo te obitelji prenese na nacionalni plan jer je veza Crnomira i Čarana povijesna i organska!  Čarani rado ističu da su oni izravni izdanci stare loze koja ih  je svojim djelima i podvizima obvezala na sjećanje i spomen za vijeke vjekova! Dok je Čarana bit će živo i sjećanje na ponosni i slobodarski rod Crnomira.

Treba li posebno isticati da je legenda o Crnomirima nosivi stup čarske kolektivne memorije. Njezin narativ i dalje snažno homogenizirajuće utječe na svijest otočne zajednice, a izvjesno je da će tako biti i u budućnosti. Zadaća svake nove generacije je napor prema dodatnom iskoraku u revitalizaciji fenomena Crnomiri i punktova povijesnog javnog prostora. S tim nužno ide jačanje identiteta i  prepoznatljivosti Čare, i njenih žitelja i napose njezinog poljoprivrednog, vinogradarskog i turističkog potencijala. 

Radnja legende smještena je u vrijeme mletačke vlasti, premda se čini kako u narativu postoje i drevniji elementi koji sežu u početak života na ovom otoku i uopće na Mediteranu. Upravo ti elementi legendu čine još složenijom i intrigantnijom. Klupko je to nakupljenih tragova prijašnjih života, ali i savršena matica  povezivanja na prostoru Sredozemlja. 

Kako navodi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, zahvaljujući prethodnim generacijama hrvatskih povjesničara, od zaborava su spašeni brojni značajni događaji i dokumenti hrvatske prošlosti, posebno oni koji svedoče o neprekinutom kontinuitetu hrvatske državnosti još od doba narodnih vladara, kao i o trajnom duhu slobodarstva i buntovništva protiv svih osvajača.  U toj bogatoj riznici hrvatske povijesti kao pravi dragulj ističe se pobuna  braće Crnomira, događaj s početka 11. stoljeća, stotinjak godina stariji od Baščanske ploče koju Hrvatska akademija brižno čuva u atriju svoje palače u Zagrebu. Braća Crnomiri simboliziraju vrijednosti aktualne i danas, tisuću godina kasnije: slobodu, slogu i zajedništvo iskazano u preuzimanju kolektivne odgovornosti, herojstvo u borbi za svoja prava i odsustvo izdaje.

Život za slobodu

Crnomiri kao jedno biće žrtvuju živote za svoj dom, mjesto, otok, zemlju i slobodu. Oni su primjer snage otpora naroda u očuvanju vlastita uspravnog hoda i života na svome. Boreći se za svoje mjesto i za svoje lokalno pravo, Crnomiri su ujedno branili  i granice tadašnjeg Hrvatskog kraljevstva, kako na kopnu tako i na moru te bili među prvim  borcimaza Htvatsko državno pravo.Nastavimo s tim I dalje, prenosimo ovu predaju i budućim naraštajima u ozračju hrvatskog nacionalnog ponosa, svetog domoljublja i vlastite državnosti.

No, vratimo se narativu legende.

Posebno formirani odbor mjesnog KUD-a  već neko vrijeme radi na aktivnostima daljnjeg osvježavanja sjecanja na Crnomire.

Pored organizacije znanstvenog skupa o braći i sestri Crnomiri, koji je održan u Čari 28. kolovoza i tiskanja knjige-Zbornika radova, te ovog mjeseca promovirane knjige Libar Crnomira koji je promoviran, primarna je zadaća danas napraviti dodatne iskorake u osvježavanju fenomena Crnomiri! Izmedju ostaloga tu se danas ubraja djelovanje KUD-a Petar Crnomir na stručnom obilježavanju  povijesnih lokaliteta koji su povezani s braćom i sestrom Crnomira. Tako je npr. nedaleko mjesta Lumbarda u predjelu Klokolino obnovljen križ koji podsjeća na mjesto brutalnog ubojstva Petra Crnomira, koji je braneći svoja prava, svoj otok, svoju Čaru i svoje vinograde, svjesno žrtvovao svoj život.  Dalje, izmedju Pupnata i Čare obilježeno je i mjesto gdje su braća sačekala kneza i pratnju i tamo ih sasjekli.  Iz navedenog proizlazi velika simbolička vrijednost ovih lokaliteta ali i nastojanja mještana Čare za ustrajnim osvježavanjem belike legende. 

U novom zborniku, drugom libru o Crnomirima, a prema riječima akademika Arsena Bačića, ponajviše se razmatraju upravo pitanja baštine, kulture, indentiteta i njihovi elementi kojima je izvor u Čari na Korčuli l! U tom smisli novi je “Libar o Crnomirima” jos jedan pokusaj otvaranja, indentificiranja, oblikovanja i tumačenja smislenog i sažetog pogleda na ono što je ovdje u Čari, na Korčuli još uvijek živo i bogato naslijeđe i baština.