Iako su živjeli 15-ak tisuća godina prije nas, stanovnici Vele spile na otoku Korčuli izgledom su i po svojim kapacitetima bili jednaki modernom čovjeku. Da nam je uzeti dijete iz njihove skupine i odgojiti ga u današnjoj obitelji, ni po čemu se ne bi razlikovalo.
Jedna je ovo od zanimljivih tvrdnji kojima je prof. dr. Preston Miracle, znanstvenik s britanskog sveučilišta Cambridge, predstavio rezultate druge godine provedbe milijun eura vrijednoga, međunarodnoga znanstvenog projekta ˝MendTheGap˝, s ovogodišnjim naglaskom na genetičkim istraživanjima ostataka biljaka, životinja i ljudi.
Na prezentaciji posvećenoj zaključcima o multidisciplinarnom pristupu ispitivanju ovoga vrijednog arheološkog nalazišta, nedavno održanoj u Galeriji Centra za kulturu Vela Luka, javnosti su, tako, predstavljeni mnogi, do sad nepoznati detalji o životima naših predaka.
U razdoblju gornjeg paleolitika,tajne pred sam kraj starijeg kamenog doba, naši su stari, kako je otkrio prof. Miracle, živjeli uglavnom od lova na velike životinje, među kojima su se rado sladili i divljim magarcima, vrstom koja je izumrla prije 10-ak tisuća godina, a čiji su ostaci pronađeni na širem području Vele spile.
- Iako stočarstvo i poljoprivreda još nisu bili dijelom njihove svakodnevice, te su, prateći krda i klimu, život provodili seleći se od nastambe do nastambe; prema artefaktima koje smo ove godine pronašli, poznato nam je da su drevni stanovnici današnje Korčule itekako držali do sebe. U dubokim smo slojevima zemlje pronašli probušene životinjske očnjake i školjke, koje su koristili kao nakit, što nam, osim toga, otkriva i da su se običavali spustiti do tada tridesetak kilometara udaljenog mora - istaknuo je dr. Miracle, inače, uz ˝domaćina˝ arheologa Dinka Radića, jedan od vodećih znanstvenika angažiranih na istraživanju Vele spile, ističući kako su kopno i more u to vrijeme bili sasvim drukčije raspoređeni.
Najbolji projekt u EU-u
Podsjećajući kako se od Splita do Korčule, Vele Luke, Visa ili Lastova, u ono vrijeme moglo prošetati, dr. sc. Dinko Radić, ravnatelj velolučkog Centra za kulturu, uključio se objasnivši i kako ne čudi što su se tadašnji ljudi rado zadržavali u špilji smještenoj na brežuljku iznad Vele Luke, jer im se odatle pružao dobar pogled na prostranu dolinu koja ih je okružila.
Bujan biljni svijet rekonstruiran je na temelju analize ostataka cvjetnog peluda, koji je, kao i drugi tamo pronađeni materijali temeljito proučen i interpretirani, tek, zahvaljujući ovom vrijednom projektu, proglašenom najboljim među 600-tinjak sličnih projekata u provedbi na području EU-a.
- U cijeloj je ovoj priči, osim prijenosa iskustva i znanja sa starijih na mlađe članice EU-a, te onog međugeneracijskog, važan transdisciplinarni prijenos znanja, čemu u prilog govori i naziv samog projekta. Naime, tek će nam takav pristup omogućiti da zaista odgovorimo na pitanje tko je i kako tu živio prije mnogo godina, što je važno, jer je ovo najznačajniji lokalitet špiljskog tipa na Mediteranu, s kontinuitetom života od barem 20.000 godina - kazao je dr. sc. Dinko Radić.
Samo u ovoj godini okupivši 40-ak, kako domaćih, tako inozemnih znanstvenika i studenata, koji su na Korčulu stigli iz Južnoafričke Republike, Kanade, zatim Crne Gore, Francuske i Austrije, te Velike Britanije, Švedske, Slovačke, pa čak i iz Irana i Malavija, ovaj trogodišnji projekt obuhvaća istraživanja iz mnogih znanstvenih disciplina.
Uz ponajbolje svjetske arheologe, tu su se, tako, našli jednako vrsni genetičari. biolozi, geolozi i drugi istaknuti stručnjaci, koji zajedničkim doprinosima daju odgovor zahtjevnom zadatku kreiranja sveobuhvatne vizije okolnosti u kojima se odvijao život u ondašnjoj Dalmaciji.
Za domaćeg arheologa, dr. sc. Radića, koji se istraživanjem njezinih tajni bavi već tridesetak godina, ovo je, priznaje, veliki uspjeh, jer vrijedan lokalitet dobiva pažnju koju, smatra, zaslužuje, a što će, nada se, ići u prilog razvijanju kulturnog turizma Vele Luke i otoka Korčule.
Sondiranje blata
Kako doznajemo, dubinsko sondiranje blatskog polja i drugih dijelova otoka, kojime su talijanski genetičari svjetskoga glasa, ˝prodrmali˝ zaboravljene slojeve kršne Korčule, uskoro će nam otkriti više o ondašnjoj klimi i okolišu, koji će biti predmet posljednje godine istraživanja u sklopu ovoga projekta.
Svi sudionici
Kao predstavnici starih članica EU-a na projektu˝premošćivanja jaza˝ sudjeluju Sveučilište Cambridge i Sveučilište u Pisi koji već godinama s Centrom za kulturu Vela Luka rade na istraživanju Vele spile, dok kao predstavnica novih članica EU-a nastupa CrEAMA. Riječ je o domaćoj inicijativi koja uključuje HAZU, Agronomski fakultet, Institut za antropologiju, Hrvatski prirodoslovni muzej, zatim Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, te Centar za kulturu Vela Luka. Nositelji projekta su prof. dr. sc. Ino Čurik, redoviti profesor u trajnom zvanju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, akademik Mladen Juračić, redovni profesor na Prirodoslovnom fakultetu u Zagrebu, prof. dr. Preston Miracle iz odjela za prapovijesnu arheologiju sveučilišta u Cambridgeu i dr. sc. Dinko Radić, ravnatelj Centra za kulturu Vela Luka.