Najveći gastronomski događaj u županiji dobio je i božićnu inačicu, na mirisima i okusima žrnovskih makaruna prikupljala se sredstva za CRP uređaj HMP Korčula, a otočani su naučili kako glasovito jelo pripremiti za blagdanski stol.
Suradnja institucija i udruga u malim mjestima uvijek iznjedri najbolje programe, a tome svjedoči Adventska makarunada koja se prošlog četvrtka održala u Blue clubu u organizaciji Turističke zajednice Grada Korčule, Gradskog muzeja Korčula, udruge Žrnovski makaruni, Kulturno prosvjetnog društva bratska sloga te Crvenog križa Korčula čiji su članovi bili zaduženi za prikle.
Iako je pijat žrnovskih makaruna još u kolovozu na Makarunadi koju posjeti na tisuće ljudi dosegao cijenu od 10 eura, kad ga pripreme Žrnovke i kad miris tog tradicionalnog jela napuni atmosferu, euri su najmanji problem.
Taman da šporka usta
Uz ukusno jelo i popratni kulturno-zabavni program kojeg su upotpunili Ante Curać s božićnim pričama iz prošlosti, dječji zbor Divne i glazbeni sastav Trio snova s retro dalmatinskom muzikom, u tek par sati prikupljeno je više od tisuću eura za reagense za CRP uređaj koji otočanima tijekom vikenda, kad laboratoriji ne rade, nema cijenu.
Žrnovski makaruni tradicionalno su jelo koje se stoljećima priprema u Žrnovu, par kilometara od Korčule. Kako su nam ispričale stare Žrnovke, treba zamijesiti dobro tijesto od brašna, ulja, vode i jaja i svaki makarun ručno zavrtjeti oko drvenog ražnjića. Pravi je makarun elegantan, ne prevelik, ali ne ni mali, kaže se da “makarun va da te hvasne!”, odnosno kad ga jedeš da ti šporka usta. Uz ručno rađenu tjesteninu, tradicionalna receptura nalaže govedinu za umak i to štrakul, najmekši dio isjeckan na kockice. Koliko mesa – toliko i kapule, onda pažljivo šufigavanje, pa domaće, male pamidorice i pažljivi omjer začina s naglaskom na rozu, odnosno muškatni oraščić.
Makaruna u prošlosti nije bilo puno, to zasitno jelo blagovalo se za Božić i za vjenčanja, a današnji komercijalni uspjeh i imperativi modernog turizma napravili su ga dostupnijim. Sve to promatra i prati kustoskinja Sani Sardelić koja je veliki dio svog profesionalnog života posvetila istraživanju i utjecajima tradicionalne hrane pokušavajući je približiti današnjim generacijama pa je gastro manifestacija u četvrtak započela već poantom radionicom pod njenim vodstvom Učini sam pijat žrnovskih makaruna.
Prava mediteranska kuhinja
“Prirodno se nametnula ideja da se Žrnovo spusti u Korčulu budući da smo trajno povijesno usmjereni jedni na druge, a prvenstveno putem hrane koja se proizvodila na selu, a konzumirala u gradu. Vrtjeti makarune vještina je koja iziskuje minimalni napor, treba paziti na pritisak dlanova, brzinu vrtnje, ali i kako umijesiti tijesto koje reagira na južinu ili buru... Oni koji već znaju vrtjeti makarune mogli su svoje znanje usavršiti, a oni koji nisu znali, naučili su nešto novo”, objasnila je Sani fenomen slasnih žrnovskih makaruna.
U Žrnovu djevojčice već od najranije dobi znaju umijesiti i vrtjeti makarune, priča nam Sani, a u zadnje vrijeme sve češće su u tu priču uključeni i dječaci. Gastronomskom tardicijom oplemenjujemo rodbinske odnose i povezujemo naraštaje.. Sve to pokušala je Sani približiti Korčulanima u Blue clubu gdje je u rekordnom roku pripremljeno i prodano 100 porcija makaruna.
Legenda kaže da na svijetu ne postoji osoba koja ne voli žrnovske makarune, ukusna domaća tjestenina u vrlo zanimljivom umaku od govedine svake je godine sve veći hit kako za domaće, tako i za strance. Radi se, kaže Sani, o pravom primjerku jela mediteranske kuhinje koju otočani puni samopouzdanja i suvereno žive jedući najviše hranu iz vlastitog vrta ili ulovljenu u moru, netretiranu i prirodnu. Danas se međutim makaruni jedu i na šalšu, u umaku od morskih plodova pa čak i s tofuom kao vegetarijanska varijanta, nameće se pitanje, treba li ih zaštititi?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....