U godini koju je obilježio virus Konavljani s pravom mogu reći da u polju raste djevičanska malvasija dubrovačka bez ikakvog virusa, i da će se vinom proizvedenim od bezvirusnog klona malvasije skoro moći nazdraviti!
Nije riječ o šali nego o ozbiljnom i višegodišnjem znanstvenom projektu istraživanja i zaštite malvasije dubrovačke, odnosno priznavanja bezvirusnog klona malvasije dubrovačke iza kojeg ponovo stoji konavoski enolog i vinar Nino Karaman! Kada je prije dvadesetak godina u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu obnovio sortu i zasadio prvi vinograd malvasije dubrovačke, napravio šampionski prošek od malvasije, Karaman uporno radi na zaštiti sorte, a sada i na povijesnom projektu sadnje bezvirusnog klona ove stare sorte koja je bila gotovo pred izumiranjem.
Upravo je u obiteljskom vinogradu Karamanovih pronađen prvi bezvirusni klon malvasije dubrovačke. Od njega su proizvedeni predbazni cijepovi u Njemačkoj i dalje posađeni na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uskoro slijedi sadnja matičnog bezvirusnog klona u Konavlima!
- Paralelno s projektom očuvanja aroma u malvasiji radimo ovu klonsku selekciju malvasije. Profesor Edi Maletić s Agronomskog fakulteta potvrdio mi je kako su iz Njemačke stigli bezvirusni cijepovi malvasije dubrovačke i da se sada sade, a matični vinograd sadit ćemo i ovdje – govori Nino Karaman.
Na ovome se radi već godinama, a evo kako je cijela priča krenula iz konavskih vinograda i kako se potvrđuje da priroda uvijek nađe put:
- Mi smo u vinogradu gdje je posađena isključivo sorta malvasija dubrovačka utvrdili kako se unutar te populacije malvasije pojavljuju pojedine loze koje su po nekakvim karakteristikama bolje, mada su genetski isto malvasija. U vinogradu od tisuću loza može se izabrati četiri, pet loza koje imaju bolje karakteristike nego je uobičajeno, možda ima dulji grozd, slađa je, ima drugačiji list, svakako ima neku sitnu, a bolju razliku. Te loze smo obilježili i one su predmet istraživanja zašto su bolje i zašto su se odabrale između sebe da budu bolje i što na to utječe? Radili smo testiranja da vidimo i jesu li izložene nekim virusima, pa smo tako tražeći po uzorcima naišli na jednu lozu, jedan klon, uzorak 141, baš u mom vinogradu. Ta je jedna loza pokazala da je potpuno virusno čista - objašnjava Karaman.
- Lozu kao i ljude napadaju različiti virusi i teško je naći lozu koja nije opterećena virusima, a mi smo u svim tim silnim analizama i uzorcima koje smo slali na analizu u laboratorij u Njemačku zadnjih desetak godina, uspjeli naći jednu koja je potpuno bez virusa. I uspjeli smo tu jednu lozu razmnožiti na bezvirusnu podlogu. Te smo cijepove napravili i sada imamo sadnicu loze koja je potpuno bez virusa. Kad smo dobili te sadnice, s te jedne loze, posadili smo ih na pokušalištu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i ona je sada prilika da se u Konavlima od tih sadnica posadi matični vinograd koji će biti potpuno čist bez virusa i da se dalje od njega uzimaju pupovi za daljnju reprodukciju - govori on. Evo kako dalje ide procedura zašto je ona značajna za sve proizvođače grožđa i vina od malvasije dubrovačke.
- Da bi klon 141 koji je u fazi ispitivanja, da bi se priznao do strane Zavoda za rasadništvo i sjemenarstvo u Osijeku moramo klon ispitati dalje kroz dvije godine proizvodnje vina od njega. Mi smo ove godine već od tih loza koje nisu dio procedure klonskog priznavanja nego smo u Konavlima posadili nekoliko redova loze radi očuvanja loze u strahu da se onoj jednoj koju smo pronašli nešto ne dogodi, počeli praviti prvu vinifikaciju. Sada moramo dvije godine praviti vino da se vidi usporedba s vinom loza koje nisu bezvirusne. Daje li klon i bolje vino od uobičajene populacije malvasije? To je sada predfazni materijal. Tek kada obavimo daljnja istraživanja i Ministarstvo prizna klon moći ćemo proizvoditi klonske sadnice isključivo od klona 141 koje će imati plavu etiketu što znači da su bezvirusni materijal. Imat ćemo klon 141 malvasije dubrovačke koji u svom sortimentu nemaju ni Talijani – govori Nino Karaman o ovom velikom poslu koji traje već godinama, a nekoliko godina trajat će još i procedura priznavanja klona. Na kraju bit će to trajni i vrijedni rezultati na koje s pravom mogu biti ponosni.