Policija je samo u prvoj polovici ove godine otkrila preko 400 migranata, ali broj onih kojima su oni biznis je šokantan

Za razliku od crnogorske policije koja nam je, premda neslužbeno, tijekom boravka u Sutorini i pograničnom području s Hrvatskom ustvrdila kako je u posljednje vrijeme zabilježeno manje migranata nego ranijih godina, njihove hrvatske kolege priznaju da problematika migranata nije značajnije izražena, ali i tvrde kako je broj migranata na relativnoj istoj razini kao i prethodnih godina. Konkretnije, hrvatska Granična policija i PU dubrovačko-neretvanska u odgovoru na naš novinarski upit o migrantima ističu slijedeće:

-Obavještavamo Vas kako problematika nezakonitih migracija na jugu Hrvatske nije značajno izražena, čemu zasigurno pridonosi geografski položaj Dubrovačko-neretvanske županije i konfiguracija terena koja nije pogodna za takvu vrstu protupravnih ponašanja. Tijekom 2022. godine na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske evidentirano je 429 postupanja prema osobama koje su pokušale nezakonito ući u Republiku Hrvatsku, dok je u 2023. godini bilo 953 postupanja- ističe se u odgovoru dubrovačke Policijske uprave te naglašava:- Prošlogodišnji prosjek prati i ova godina, budući smo u prvih pet mjeseci ove godine evidentirali 408 postupanja.

Pogled na konavosko polje iz sela Bani

Tonci Plazibat/Cropix

Ipak, unatoč činjenici što, kako navode ”problematika nezakonitih migracija nije u značajnoj mjeri izražena na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske”, iz naše Policijske uprave ističu kako su ”policijski službenici ove Policijske uprave u promatranom razdoblju, odnosno od početka 2022. godine do danas svojim angažmanom prijavili čak 204 osobe zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela opisanog u članku 326 Kaznenog zakona RH.

Konavosko selo Palje Brdo

Tonci Plazibat/Cropix

Podsjećamo kako se navedeni članak Kaznenog zakona RH odnosi na krijumčarenje ljudi i predviđa vremensku kaznu u rasponu od jedne do osam godina zatvora onima koji osobama koje nisu hrvatski državljani iz koristoljublja omogući ili pomogne u nedozvoljenom ulasku i boravku na državni teritorij Republike Hrvatske ili potpisnice Šengenskog sporazuma. Ako tom prilikom bude ugrožen život osobe koja nedozvoljeno ulazi, kreće se ili boravi u našoj zemlji ili zemlji Šengenskog prostora, ako se s tom osobom postupa nečovječno ili na ponižavajući način, kao ui u slučaju ako je to kazneno djelo počinila službena osoba, naš Kazneni zakon predviđa vremensku kaznu u rasponu od tri do 12 godina zatvora.

Konavosko selo Bani

Tonci Plazibat/Cropix

Međutim, iz PU dubrovačko-neretvanske nisu nam mogli komentirati činjenicu kako je premijerka Italije Giorgia Meloni koncem 2023.e godine sklopila sporazum s premijerom Albanije Edi Ramom o skorom otvaranju dva migrantska centra na teritoriju te zemlje, gdje će biti prebačen dio ilegalnih migranata koji u Italiju pristižu preko Sredozemnog mora do najjužnijeg talijanskog otoka Lampedusa. Posljedično, moguće je očekivati učestale bijegove migranata iz tih centara ka EU a najvjerojatnije preko teritorija Crne Gore i Hrvatske, posebno preko Dubrovačko-neretvanske županije. Na našu opasku kako će sve to predstavljati direktnu pojačanu sigurnosnu opasnost za Crnu Goru i Hrvatsku, odgovorili su ”kako je Policijska uprava dubrovačko-neretvanska kroz dugi niz priprema za ulazak u Schengenski prostor uspostavila kvalitetan nadzor vanjske granice na krajnjem jugu Hrvatske. U tom smislu granična policija je dobila svo potrebno znanje, opremu i dovoljan broj policijskih službenika koji rade na navedenoj problematici”