Još prije osam godina, kad je Hrvatska tek pristupila Europskoj uniji, zahtjev za zaštitom tradicionalnog imena prošek odbijen je zbog postojanja vina sličnog imena u starijoj članici EU, Italiji.
Ovih dana prošek je uvršten u Službeni glasnik Europske unije, što je ključan korak za nastavak procesa priznavanja pred Europskom komisijom. Kabinet Ursule von der Leyen sljedećih mjeseci će odvagati hrvatske argumente u prilog zaštiti prošeka na europskoj razini, kao i talijanske prigovore na to.
Slični tek po imenu
Domaći je prošek u zaštitu uzeo zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Tonino Picula, na čiju je inicijativu krajem listopada zaštita imena hrvatskog prošeka nametnuta Europskoj komisiji kao posebna tema.
- Talijanskim argumentima usprkos, Komisija je zauzela nedvosmislen stav da se u slučaju prošeka i prosecca radi o dva proizvoda različite boje, mirisa, pakiranja i cijene, tradicije i običaja konzumacije. Također, ova se dva proizvoda na policama trgovačkih lanaca i restoranskim menijima potpuno su odvojena. Europska komisija već je dala do znanja kako smatra da su šanse za dovođenje kupaca u zabludu po pitanju prošeka i prosecca zanemarive – izvijestili su iz zagrebačkog ureda eurozastupnika Picule koji na proljeće očekuje i konačnu odluku o 'brendiranju' imena hrvatskog prošeka.
- Iako na prvu slična, imena 'prošek' i 'prosecco', ne dijele identičan pravopis niti izgovor i odnose se na dva pića koja se razlikuju po boji, okusu, sortama grožđa od kojih se rade, načinu i regiji proizvodnje te cijenama. Prosecco se služi na početku obroka, dok se kao desertno vino prošek služi na kraju obroka, te nisu i ne mogu biti tržišni konkurenti. Priznavanje prošeka je ujedno i priznanje doprinosa autohtonih proizvoda novijih država članica. Uostalom, temeljno načelo EU je da smo ujedinjeni u različitostima - ustvrdio je Tonino Picula.
Naš je stariji
Podsjetio je kako u ovom slučaju ne postoji mogućnost zamjene ili zabune za potrošače, na što 'ciljaju' Talijani.
- Proizvodnja prošeka ima dugu tradiciju u Hrvatskoj te postoje pisani dokumenti i etikete o njemu iz davnina. Kod nas je prošek izraz koji se već stoljećima koristi i ima iznimno značenje za hrvatske proizvođače i potrošače u povijesnom, turističkom i gastro enološkom kontekstu – zaključuje. Piculin stav u potpunosti podržava mladi konavoski vinar, diplomirani inženjer agronomije Petar Crvik:
- Apsolutno sve izrečeno potpisujem. Talijanski prosecco i naš prošek dva su dijametralno suprotna vina. Prosecco je pjenušavo vino slično šampanjcu, a za proizvodnju se koristi sasvim drugačija metoda. Naš prošek je pak slatko vino koje se dobiva od prosušenog grožđa bez ikakvih mjehurića. To vam je kao da uspoređujete klobuk i cipele, nigdje veze. Jedino postoji sličnost imena, no i tu postoje velike razlike. Prema povijesnim izvorima, hrvatski prošek stariji je par stotina godina od talijanskog. Naš se prvi put spominje još u 16. stoljeću, a prosecco s Apenina u 18. i 19. stoljeću – ističe konavoski vinar Petar Crvik čija obitelj ima veliko iskustvo s proizvodnjom desertnog vina, iako količinski nije pretjerano velika:
- Proizvedemo otprilike tisuću litara prošeka, ali ne svake godine. No, to nije razlog da ne stanemo čvrsto u obranu našeg vina – kaže nam Petar Crvik, četvrta generacija vinara iz Komaja.