Konavle lijepe, o svjetlosti moja
moj rodni kraju, dubravo sna
lijepa su tvoja zelena polja,
u tvome krilu, na tvojoj vodi, moj život sja...
Ove je stihove glazbena diva Tereza Kesovija posvetila svog rodnom kraju, pitoresknom selu Lovorno odakle se otisnula prvo na domaće, a onda i svjetske pozornice sve do svjetala pariške Olimpije. Popularna Tere uvijek je s ponosom isticala svoju pripadnost Konavlima. U svojim je nastupima obišla cijeli svijet, dvaput je nastupala na Euroviziji, a u više je navrata kroz intervjue spominjala teško djetinjstvo i svog oca težaka. Cijenjena glazbenica priznala je da je mogla ostati živjeti u Francuskoj, no odabrala je povratak u Lijepu našu poharanu ratom.
- Hrvatska je moja domovina, ali ipak, malo više je moja domovina moj Dubrovnik i moje Konavle – izjavila je jedna od najpoznatijih Konavoka u povijesti.
U novom Dubrovačkom čeka vas poseban prilog ‘Konavle prepune miline‘
Snažni osjećaj za zavičaj
Da su Konavljani zastupljeni i u medicini, pokazuje dr. Pavo Kostopeč, ugledni kirurg u transplantacijskom timu Kliničke bolnice Merkur, čije su djetinjstvo i odrastanje vezane uz Cavtat gdje je išao u osnovnu školu. Po završetku studija dr. Kostopeč poslom i obiteljski vezan je uz metropolu, no za Konavle ga vežu snažni osjećaji.
- Kada se rodiš u tradicionalnoj obitelji i tradicionalnom kraju kao što su Konavle, onda je život prekratak da bi se to u tebi izgubilo. Konavle su zavičaj s prepoznatljivim identitetom, snažnom tradicijom te vrlo čvrstim odgojnim i vrijednosnim obrascem. Kada te formira takva sredina, to te prati kroz cijeli život, čini te jačim i nikad ne napušta – rekao je jednom zgodom za Dubrovački.
Po majci Pavici konavoskog je podrijetla i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Doktorica društvenih znanosti s diplomama iz violine, te francuskog jezika i književnosti. Obuljen prema Konavlima gaji posebne emocije i rado se odaziva pozivima da nazoči ostvarenju za najjužniju općinu značajnih projekata pod okriljem njezina resora.
Sudjelovala je na otkrivanju biste slikara Vlaha Bukovca na cavtatskoj rivi 2019. a lani je obišla cavtatski Franjevački samostan Gospe od snijega kojemu je Ministarstvo sufinanciralo obnovu krovišta, cavtatsku biblioteku i prostore ljetnog kina Cavtat. Ministrica je tom prigodom istaknula kako su Konavle jedan od pozitivnih primjera ulaganja u kulturu u Hrvatskoj te dodala kako je sretna vidjeti rezultate uloženih sredstava uživo.
Miho Bošković, trofejni hrvatski vaterpolist rođen u gradu Vlaha Bukovca s pravom se smatra ‘maestrom u bazenu‘. U sportskom i u umjetničkom smislu ovaj je sportaš i akademski glazbenik nevjerojatan spoj talenta i discipline. Vaterpolsku kapicu nakon uspješne i zlatom ovjenčane karijere europskog prvaka 2006. s Jugom, ovaj je Cavtaćanin zamijenio crno-bijelim tipkama klavira, preuzevši generacije budućih glazbenika kao profesor u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, gdje je preuzeo niz predmeta glazbene teorije. Europska plivačka federacija (LEN) proglasila ga je 2007. i 2012. najboljim europskim vaterpolistom.
Konavoskih korijena su i dvojica kolega dramskih umjetnika, imenjaci Nikša Butijer i Nikša Kušelj. Butijer je kazališni, TV i filmski glumac, već 20 sezona redovit gost na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je ostao posebno upamćen po ulozi Vuka Konavljanina u Dubrovačkoj trilogiji.
Domaćoj kinematografiji pridonio je upečatljivim rolama u Brešanovu filmu ‘Svećenikova djeca‘, Matanićevim ‘Majstorima‘, ‘Ne gledaj mi u pijat‘ Hane Jušić... prve su asocijativne stanice u tom smjeru. Odrastanje mu je obilježio rat, 13. je rođendan ‘proslavio‘ u skloništu, tri tegobna mjeseca proveo je u Cavtatu. Iako danas živi u metropoli, zaposlen kao izvanredni profesor glume na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti, uvijek se vraća Konavlima gdje je u cavtatskoj Kući Bukovac održavao radionice glume za najmlađe.
Čežnja za jugom
Nikša Kušelj, dugogodišnji član dramskog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, svestran je umjetnik, okušao se u teatru, na TV i u filmovima. Rodom iz Cavtata, Nikša uz primarnu profesiju, godinama gaji poseban interes prema poetskom izričaju.
Posljednji od brojnih dokaza Nikšine ‘pjesničke duše‘ ovoljetni je projekt ‘Dolce Garbo‘, slatko-gorka zbirka koja zrcali njegov unutarnji svijet, obilježen podjednako i glazbom. Spoj nota i stihova Dubrovčanima je s prijateljima i suradnicima predstavio ovog kolovoza u Parku Orsula. Nešto ranije Zagrepčane je razgalio glazbeno-scenskim spektaklom ‘Rock and roll u Zagrebu‘ u kojem je pred zgradom HNK u suradnji s Antom Gelom donio nostalgičan pregled hitova iz zlatnih godina metropole.
Operni pjevač Vlaho Ljutić, bariton iznimnog glasa vezan je uz Dubrovnik, ali i uz svoje Dunave, koje je nadahnjuju i uvijek vraćaju korijenima. U gospara Vlaha čežnja za jugom je velika, a njegovi osječki dani u znaku su životne i karijerne ‘premosnice‘ na liniji Dubrovnik-Osijek, gdje se okušao kao docent na studiju Pjevanja na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer te prvak drame osječkog HNK.
Konavoskim podrijetlom može se podičiti i hrvatski enciklopedist i leksikograf Vlaho Bogišić, dugogodišnji zaposlenik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža i vrstan poznavatelj hrvatske književnosti, te nadasve opusa našeg književnog barda Miroslava Krleže. I Bogišićevo ime upućuje na konavoske korijene, i sam je leksikograf potvrdio da su stari konavoski Bogišići imali u svojim redovima pokojeg Vlaha.
S Konavlima je neraskidivo vezan i vječni Jugaš Goran Sukno, veliki vaterpolski stručnjak, osvajač zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. Bio je s Jugom i višestruki državni prvak, a 1980. osvojio je Kup europskih prvaka. Državni je reprezentativac s 215 nastupa., a po završetku karijere i uspješan trener i popularizator vaterpola među mladima u Cavtatu i šire.