Povodom završetka projekta projekta ”Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II., III. i IV. faza izgradnje”, na završnoj konferenciji za medije rečeno je kako će se s realizacijom projekta povećati razina sigurnosti i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti ostale prometnice, o čemu je dubrovački gradonačelnik Mato Franković naglasio kako je Lapadska obala projekt koji se posljednjih desetljeća u Dubrovniku sanjalo i smatrao prioritetom:
-Kako bi snovi postali stvarnost trebalo se uhvatiti u koštac s problemom i ishoditi građevinsku dozvolu. Čast mi je što sam na čelu gradske uprave koja je ishodila sve dozvole u trenucima kad se na obzoru nije vidjelo da će doći do realizacije financiranja od strane EU-fondova. Ali, bili smo uporni a potom je u gradu održana sjednica Vlade RH koja je upravo projekt Lapadske obale odredila kao jedan od strateških projekata. Važno je navesti i iznimno zahtjevni administrativni dio kako bi došli do realizacije. Kad je projekt proglašen strateškim uslijedio je razgovor s resornim Ministarstvom u čemu je posebno pomogla sadašnja državna tajnica Zrinka Raguž koja je sa svojim timom iznašla način kako projekt načiniti prihvatljivim za EU-financiranje. Izabrali smo izvođače kojima zahvaljujem na odlično odrađenom projektu koji je bio sve samo ne lagan, a na gradilištu je krivim smjerom pošlo sve što je moglo! Nezakonitom odlukom Upravnog suda u Splitu bili smo stopirani u dvije od četiri faze te su radovi bili obustavljeni i izvodili su se samo na fazi 2. Izvođač je mogao reći da će sačekati dok se sve riješi, ali nije i hvala im.
No, Visoki upravni sud je poništio odluku splitskog suda i nastavilo se raditi uz suživot izvođača sa stanovnicima i gospodarskim subjektima, posebno hoteli Lapad i Kazbek koji su imali probleme zbog radova u tijeku turističke sezone. U posljednjih 40 godina ovo je najveći infrastrukturni cestovni projekt u užem području grada i više neće doći do pucanja infrastrukture jer danas svjedočimo potpunoj transformaciji Lapadske obale koja će posebno rasteretiti zonu Solituda, a u idućoj će se sezoni pokazati pravi razlog izgradnje. Bez sinergije svih projekt ne bi realizirali, a velike dionice odradila je bivša pročelnica Raguž te potom pročelnica Brnin koja je nastavila njezin projekt- rekao je gradonačelnik i zahvalio timu pročelnice Pikunić koji je trpio njegove pritiske kako bi se projekt završio uz najveću moguću kvalitetu. Zahvalio je i čestitao na odrađenom poslu i pročelniku Zdenku Medoviću koji je sa svojim timom uspješno obranili projekt kojeg su drugi pokušali srušiti: Kad vozila krenu voziti Lapadskom obalom, krećemo na idući projekt: izgradnju tunela i rekonstrukcijzu Gruške obale jer želimo da Gruž dobije potpuno novu dimenziju, a sve u cilju transformacije i otvaranja novih središta grada.
Na kraju je gradonačečlnik najavio otvorenje Lapadske obale tijekom siječnja kako bi u međuvremenu radnici mogli dovršiti još neke sitne zahvate koji su preostali.
Upoznavajući prisutne o detaljima projekta Lapadske obale pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Grada Dubrovnika Paula Pikunić Vugdelija rekla je kako je jučer službeno istekao rok za radove na rekonstrukciji Lapadske obale za koju je ugovor potpisan u ožujku, dok je izvođač uveden u travnju 2021.godine:- Rok je bio 30 mjeseci ali smo ga za prometnicu s dvije kolničke trake dužine 840 metara nešto produžili na dvije godine i osam mjeseci. Prometnica ima kamenom obložene pješačku i biciklističku stazu uz more. Ukupna vrijednost s PDV-om potpisanog ugovora je 9,271.697 eura (51,224 milijuna kuna) od čega su radovi vrijedni 8,3 milijuna eura- naglasila je pročelnica Pikunić Vugdelija.
Projekt je financiran iz Operativnog programa ”Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020” a pročelnica je naglasila kako se prva faza odnosi na dionicu od raskrižja Batala do Ekonomskog fakulteta, a treća i četvrta od tog fakulteta do pumpe Orsan. Ishođene su dvije građevinske dozvole za dva zahvata a šetnica uz more je bila predmet posebnog projekta kamenog oploščenja. Na obali su izbušena 134 pilota a valja reći kako su piloti rađeni zbog zahtjeva geomehaničkog elaborata, muljevitog tla i utjecaja na okoliš te nije smjelo doći do zamućenja Gruškog akvatorija. Zato su rađeni piloti a ne klasični iskop te je obalni zid rađen vješanjem armiranobetonskih ”zavjesa” na pilote u koje je ugrađeno 1200 ”kubika” betona i 233 tone armiranog željeza. U zavjese je ugrađeno oko 2340 kubika betona i 430 tona armature, dok betonske oploščenje ma oko tri tisuće a asfaltni kolnik oko 7500 kvadrata. Tu je i 740 metara kanalica i 44 slivnika uz četiri crpne stanice s dva agregata. Upravo je odvodnja bila najveći izazov na Lapadskoj obali jer uz obalu imamo stambeno poslovne objekte, negdašnja izvlačilišta za barke, koja danas uvjetuju visinu obale. Stoga obala nije mogla biti viša i crpne će stanice u slučaju velikih oborina raditi istovremeno. Plavljenja više ne bi smjelo biti a tijekom velike plime u Studenom more je došlo do 20 cm ispod linije rive, a uz obalu je postavljeno 27 LED-rasvjetnih tijela. Duž obale je postavljeno deset kamenih i tri ”pametne” klupe te pet autobusnih nastrešnica, a posađeno je i jedanaest stabala, tzv. muških murvi kakvih već imamo u gradu. Na kraju je pročelnica Pikunić Vugdelija naglasila kako je uspjeh projekta rezultat cijelog tima bez kojeg nitko ništa sam ne može postići, a posebno je naglasila izvođače koji su radili i tijekom sezone.
Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž podsjetila je na svibanj 2020. kad je gradonačelnik potpisao ugovor o bespovratnim sredstvima za Lapadsku obalu:- Tada sam kao pročelnica bila sigurna da neće biti lako, ali sam znala da ćemo zadovoljiti sve propise, uvjete i rokove koje je nalagao taj potpisani ugovor. Nisam znala koliko će biti izazovna realizacija i da ću završnu konferenciju dočekati kao državna tajnica. Lapadska obala nije iznimka jer je više od osam tisuća projekata financirano EU-novcima. Unatoč brojnim skepsama da nećemo uspjeti, projekt smo završili i novac nismo izgubili i može poslužiti svima ostalima jer je završen u roku i zadovoljio sve tražene uvjete dugoročne održivosti, prometne povezanosti, zaštitu okoliša, korištenje javnog gradskog prijevoza i nije bilo veće financijske korekcije. Sve se rješavalo kompromisima i temelj je za nove projekte pa i novi Dom umirovljenika ispod Opće bolnice- rekla je Zrinka Raguž i mnogima poimenice zahvalila na upravo završenom njezinom najdražem projektu te najavila izazov koji se nalazi pred Hrvatskom i Dubrovnikom: to je nova financijska omotnica od 25 milijardi eura koja nam je na raspolaganju i koju treba iskoristiti.
