Nakon što je dubrovačko Društvo za zaštitu životinja na svojoj Facebook- stranici objavilo kako su im građani dojavili kako su u nedjelju 28. veljače uočili grupu nepoznatih osoba s broda "Argosy" u vlasništvu Javne ustanove 'Rezervat Lokrum' u za transport neadekvatnim plastičnim kutijama 'naslagane jedne na drugima", u vozilu Volkswagen imotskih registracija, prevoze kuneje (kuniće) i paunove, uslijedili su komentari među članovima dubrovačkog Društva za zaštitu životinja.
Osoba koja ih je izvijestila o odvoženju životinja navela je kako će biti prebačene na seosko gospodarstvo kraj Imotskog, zamoljena za komentar odvoženja životinja tajnica spomenutog društva Anica Sambrailo nam je rekla:
Prosvjed zaštitara životinja
"Samo makni iz Grada da očuvamo privid civilizacije i kulture, ali ako zapuca u Imotskom odakle dolazi plaćena lovačka udruga 'paun čeka', koja odvozi pitome kuneje i paunove, Mato Frankoviću i Nikolina Grković ruke su vam jednako krvave! Uzalud smo se nadali da će odlaskom bivšeg ravnatelja Grileca doći dobar čovjek, ali nije...sve je nastavljeno po istom. Bivši ravnatelj Grilec je gasio kamere kako bi "sukladno Zakonu "zbrinjavao" ribarskim mrežama paunove i kuneje neradnim danima, odvotzeći ih u nepoznato u malim plstičnim kutijama, zaobilazeći pri tom granicu, vozeći ih trajektom i sakrivajući sve od javnosti. Zašto, ako je sukladno Zakonu? Zašto Društvu i javnosti ne dozvoljavate uvid u dokument po kojem ovo radite? Da li Ministarstvo uopće raspolaže činjenicama? Koji je veterinar odobrio i pregledao jedinke za "izmiještanje"? Koliko je jedinki "izmješteno" i gdje točno? Znate li gospodo iz Grada da je paun dio povijesti Lokruma još od doba Maksimilijana? Zašto gospodo iz Grada niste prihvatili prijedlog Društva za zaštitu životinja i stranih udruga da se kastriraju pitomi kuneji, a "višak" paunova udomi? Ne zaboravite da kunej u prirodi živi u prosjeku 5- 7 godina, a paun 10- 15. Do sad bi sve bilo riješeno na human način da je bilo pameti i empatije. Lakše ih je eliminirati pod okriljem noći? Tisuću zašto, a ni jednog odgovora. Nećemo odustati. Dragi sugrađani, poštovatelji Grada i Lokruma molim vas nemojte biti nijemi svjedoci. Pomozite nam. O svemu smo izvijestili srodne udruge diljem svijeta kako bi zajedno sa vama bili glas onih koji se za život sami ne mogu izboriti.- ističe se u pisanom odgovoru Anice Sambrailo.
Na naš novinarski upit očitovala se i ravnateljica 'Rezervata Lokrum' Nikolina Grković koja je kao neistinite odlučno odbacila navode o eutanaziji kunića:- Program zaštite divljači "Otok Lokrum" izrađen je i usvojen 2016. na desetogodišnje razdoblje radi smanjivanja broja divljači i ostalih životinjskih vrsta kada zbog prevelike gustoće te populacije dolazi do gospodarski nedopustivih šteta, devastiranja staništa, odnosno nestanka ili opasnosti od nestanka ugroženih i rijetkih stanišnih tipova ili ugroženih i rijetkih vrsta kao i vrijednog vrtnog nasljeđa prisutnog na Lokrumu. Na otok su kunići dovedeni od strane nepoznatog vlasnika prije 10 godina. Intenzivnom ispašom značajno su osiromašili sastav bilja travnjaka te su reducirali ukupni broj biljnih vrsta na otoku. Taj je utjecaj vidljiv i u dijelovima šume i makije, a zajedničkim djelovanjem pauna i kunića došlo je do degradacije ili nestanka i pojedinih stanišnih tipova poput pojedinih vrsta leptira i gmazova- ističe Grković i dodaje:
JU skrbi i izvan sezone
-Sama provedba Programa zaštite divljači preduvjet je obnove Botaničkog vrta novim biljnim materijalom. Obnova izložbenog dijela Botaničkog vrta, sanacija i uređenje postojećih staza u duljini od 725 metara, uklanjanje oštećenog biljnog materijala i sadnja 195 novih biljnih vrsta s ukupno 1466 sadnica na 13 polja u vrtu provedena je krajem 2019. i početkom 2020. godine.
I uz postavljanje zaštitnih ograda, paunovi i kunći su pojeli veliki broj novoposađenih biljaka, bez mogućnosti oporavka. Kako je naša Javna ustanova obavezna provoditi Program da bi očuvala posebni rezervat, ishođeno je dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za korištenje isključivo živolovki i mreža da bi se životinje iz rezervata transportirale neozlijeđene, uz zadane uvjete zaštite prirode navedenog Ministarstva, kojim se onemogućava puštanje ulovljenih jedinki u prirodu. U cilju iznalaženja optimalnog rješenja koje ne uključuje eutanaziju životinja, a kako je pogrešno navedeno u objavama neupućenih pojedinaca na društvenim mrežama, jedinke koje su putem živolovki i mreža ulovljene neozlijeđene su transportirane s Lokruma te će biti zbrinute na obiteljska gospodarstva.
Na kraju, Nikolina Grković napominje da je sukladno Zakonu o zaštiti prirode Lokrum prvenstveno zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije i kao područje eko-mreže Natura 2000. Stoga je JU obvezna provoditi mjere zaštite i očuvanja kako bi stanje očuvanosti posebnog rezervata ostalo povoljno, a rad JU nije ograničen samo na vrijeme otvorenosti za posjetitelje nego ste navedene mjere provode kroz cijelu godinu.