StoryEditorOCM
DubrovnikODJECI NAKON RASPRAVE U SABORU

Ravnatelje arhiva, muzeja i knjižnica ubuduće će imenovati gradonačelnici i župani, dubrovački oporbenjaci ogorčeni: ‘Ovo je udar na demokraciju, monopolizacija moći u rukama pojedinca!‘

Piše Bruno Lucić
18. siječnja 2024. - 21:30

U Saboru se ovaj tjedan raspravljalo o zakonskim izmjenama prema kojima će ravnatelje i dio članova upravnih vijeća muzeja, arhiva i knjižnica izravno imenovati gradonačelnici i župani.

Kako je pojasnio državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija, Ivica Poljičak, prvom izmjenom uređuje se imenovanje i razrješenje ravnatelja i dijela članova upravnih vijeća arhiva, muzeja i knjižnica kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave na način da ih imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača.

image
Tonći Plazibat/cropix

Međutim, u Gradu Dubrovniku već je praksa da ravnatelje kulturnih ustanova imenuje gradonačelnik, tako je upravo Mato Franković krajem prosinca 2022. Slobodana Begića imenovao ravnateljem Dubrovačkog simfonijskog orkestra, a tijekom 2023. na novi mandat imenovao ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik Tonka Smokvinu, ravnatelja Doma Marina Držića Nikšu Matića ili pak ravnateljicu Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik Anu Čučević. Iz Upravnog odjela za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika pojašnjavaju na osnovu čega je to tako regulirano:

image
Tonći Plazibat/cropix

- Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji je stupio na snagu 26. srpnja 2022. propisano je da ravnatelja ustanove u kulturi kojoj je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imenuje i razrješuje izvršno tijelo osnivača, uz prethodno mišljenje upravnog vijeća. Članove upravnog vijeća ustanova u kulturi kojima je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne samouprave u ime osnivača ustanove također imenuje i razrješuje izvršno tijelo, odnosno gradonačelnik. Statuti ustanova u kulturi su usklađeni s novim zakonskim odredbama, a Grad Dubrovnik postupa prema spomenutom Zakonu od datuma njegovog stupanja na snagu. Budući da pojedine ustanove u kulturi poput muzeja, knjižnica i kazališta imaju posebne zakone kojima se regulira i način upravljanja ustanovom, kod tih ustanova primjenjuju se njihovi posebni zakoni. Ministarstvo kulture i medija radi na usklađenju i tih zakona sa Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi pa je 2023. donesen Zakon o kazalištima koji je na snazi od ožujka 2023. Njime je propisano da ravnatelje kazališta kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave imenuje i razrješava izvršno tijelo osnivača, jednako kao i članove kazališnog vijeća koji predstavljaju osnivača. Zakon o muzejima propisuje da ravnatelja muzeja kojima je osnivač jedinica lokalne samouprave, jednako kao i članove upravnog vijeća koji ga predstavljaju, imenuje osnivač, objašnjavaju iz Upravnog odjela.

image
Tonći Plazibat/cropix

Navode iz resornog Upravnog odjela kako je u mišljenju Ministarstva uprave navedeno da "kada je posebnim zakonom utvrđeno da određene osobe imenuje osnivač, tada ovlast za imenovanje tih osoba pripada općinskom načelniku, gradonačelniku i županu".

- Slijedom navedenog, u muzejskim ustanovama kojima je osnivač Grad Dubrovnik, imenovanja ravnatelja su u nadležnosti izvršnog tijela, odnosno gradonačelnika. Pretpostavljamo da Ministarstvo i u ovom zakonu želi izričito navesti da je riječ o izvršnom tijelu kako bi spriječilo mogućnost različitih tumačenja. Zakon o knjižnicama ostao je jedini zakon nadležan za kulturne ustanove Grada Dubrovnika koji još uvijek propisuje da ravnatelja imenuje predstavničko tijelo, u našem slučaju Gradsko vijeće pa Grad Dubrovnik kod imenovanja ravnatelja/ice Dubrovačkih knjižnica postupa sukladno navedenom Zakonu i važećem Statutu ustanove, objašnjavaju.

Već u Saboru je oporba negodovala zbog najavljenih izmjena jer to, kako upozoravaju, dovodi do ‘centralizacije moći‘. Ni dubrovački oporbenjaci nisu ravnodušni, blagonaklono na planirane izmjene ne gleda ni gradska vijećnica stranke Srđ je Grad Petra Marčinko.

image

Petra Marčinko

Grad Dubrovnik

- Najnovije izmjene su nešto što mi koji se bavimo kulturnim politikama pratimo neko vrijeme, one su, nažalost, dio trenda koji je zapravo suprotan onome što nam govore europske politike, a svodi se na monopolizaciju moći u rukama, u ovom slučaju, gradonačelnika. To je suprotno procesima demokratizacije odlučivanja u kulturi kojima smo stremili svih ovih godina. To smo već imali u prošlim izmjenama takozvanog ‘megazakona o kulturi‘ tako da zapravo ne vidim da je to nekakav pozitivan trend koji se događa u kulturnoj politici na razini Republike Hrvatske, upozorava Marčinko koja je istovremeno prokomentirala koliko se izmjene mogu negativno izraziti na javne ustanove u kulturi:

- Vidjeli smo tijekom godina da cijeli kulturni sektor često može podlijegati određenoj politizaciji samog odlučivanja i stavljanja pojedinaca, koji su došli po određenom političkom ključu, na vodeće pozicije. To se u krajnjoj liniji može negativno izraziti i na samo poslovanje kulturnih ustanova, na poboljšanje i modernizaciju rada te na odgovaranje na kulturne i društvene potrebe samih građana i struke, poručuje Marčinko.

Ni njezin kolega, nezavisni gradski vijećnik Maro Kristić, ne vidi pozitivne odjeke ovih izmjena.

image

Maro Kristić

Tonći Plazibat/cropix

- Smatram da je to udar na demokraciju i po načinu na koji bi se ubuduće trebalo rješavati pitanje imenovanja ravnatelja i članova ustanova u kulturi, a jako podsjeća na neka bivša vremena. Demokracija je jako zahtjevna, ali to ne znači da se to što se ponekad predstavnička tijela ne mogu dogovoriti oko kandidata treba rješavati na ovaj način. Nitko nema pravo imati monopol na niti jednu odluku o imenovanju pa tako ni na kulturu kao područja društvenog djelovanja, poručuje Kristić.

16. studeni 2024 00:01