Pročistač na Petki dnevno će ‘bistriti’ otpadnih voda koliko stane u šest Jugovih bazena. Evo svih detalja

Vodovod Dubrovnik kreće u izgradnju Uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Lapad (UPOV) krunu opsežnog projekta Aglomeracija Dubrovnik. Izvođač radova pročistača s podmorskim ispustom je izabran, radovi bi trebali trajati otprilike tri i pol godine, benefiti za grad i okoliš su višestruki.

- Gradi se uređaj s drugim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda, što znači manju emisiju štetnih tvari u okoliš, u našem slučaju u more, za razliku od postojećeg mehaničkog pročistača koji je dotrajao, kvarovi su učestali, a time i neželjene incidentne situacije. Izgradnjom novog uređaja grad će za dulje razdoblje dobiti prihvatljivo zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda sukladno europskim normama, te postići bolju zaštitu okoliša, odnosno utjecaj na okoliš će biti minimalan. Benefit je i što Vodovod sudjeluje s 10 posto u ukupnoj investiciji, 20 posto su nacionalna sredstva, a 70 posto bespovratna EU sredstva – pojašnjavaju čelni ljudi Vodovoda, direktor Lukša Matušić i član Uprave Vicko Begović. 

Lukša Matušić, direktor Vodovoda Dubrovnik

Tonci Plazibat/Cropix

Zanimalo nas je što znači drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda, što je prema europskoj direktivi uvjet za gradove kao što je Dubrovnik, a postojeći pročistač to nema.

Znatno manje količine

- Znači i biološki stupanj pročišćavanja pored mehaničkog koji je do danas jedini način pročišćavanja otpadnih voda na našem području. Biološkim stupnjem postižu se znatno manje količine otpadnih tvari koje se ispuštaju u okoliš. Zadovoljit ćemo maksimalno dozvoljene koncentracije otpadnih tvari, što znači smanjenje suspendirane tvari za 90 posto, smanjenje biološke potrošnje kisika najmanje 70 posto i smanjenje kemijske potrošnje kisika najmanje 75 posto. Postojeći uređaj ukloni dio nečistoće iz otpadnih voda, ali velik dio toga završava u moru. Srećom naše more nije osjetljivo, sve što iziđe na dubini od 100 metara, to više ne ispluta – pojašnjava Begović, a Matušić nastavlja kako je zbog dotrajalosti, bilo kakva investicija u postojeći pročistač, neisplativa.

- Odradio je životni vijek, iako ne možemo reći da je u njegovih 50 godina i milijune kubika otpadnih voda koji su izašli, more tu ekološki nečisto. Dokaz toga je da se i danas na obližnjim plažama ljudi kupaju. Srećom nemamo industriju, od otpadnih voda imamo ono što kućanstva proizvedu, ugostiteljski objekti i hoteli. Novim uređajem postići ćemo bolje pročišćavanje onoga što se ispušta u okoliš i time smanjiti utjecaj na njega.

Vicko Begović, član uprave Vodovoda Dubrovnik

Božo Radić/hanza Media/

Južni Jadran prema klasifikaciji europskih normi nije osjetljiv i dovoljan je drugi stupanj pročišćavanja otpadnih voda. Primjerice, trećim stupnjem uklanjaju se kemijski elementi poput fosfora, nitrata. To rade u Švicarskoj jer pročišćenu otpadnu vodu ispuštaju u jezero odakle opet crpe vodu za vodoopskrbu.

- Postoje tehnologije kojima se otpadne vode pročišćavaju do te mjere da se naknadno mogu koristiti kao pitke vode, ali to je u slučajevima gdje postoje problemi sa opskrbom pitke vode. Međutim, investicijska vrijednost i eksploatacijski troškovi takvih uređaja znatno rastu te je upitna priuštivost takvih uređaja, što bi se moralo ‘pretočiti’ u cijenu vode i odvodnje – ističu sugovornici.

Zalijevanje zelenih površina

Otpadne vode obrađene biološkim putem uz odgovarajuću doradu mogu se koristiti i kao tehničke vode, dodaju, pa za primjer navode korištenje takve vode za zalijevanje zelenih površina ili za tehnološke procese recimo ispiranje rešetki na uređaju.

- Da je obradom dovedete do stanja tehničke vode koja se može koristiti ona bi bila skuplja, a s druge strane imate vodu iz mreže koja je u neograničenim količinama dostupna – kažu stručnjaci iz Vodovoda.

Postojeći pročistač projektiran je za 50 tisuća ekvivalent stanovnika, a budući UPOV za 73 tisuće te bi trebao zadovoljiti sve potrebe stanovništva i gospodarstva u dugoročnom periodu, sve do 2050. godine.

Postići će se bolje pročišćavanje onoga što se ispušta u okoliš

Vodovod Dubrovnik/

- Prosječne dnevne količine otpadnih voda koje danas prolaze kroz pročistač su oko 150 litara u sekundi ili 13 tisuća kubika dnevno, odnosno 5,5 milijun kubika godišnje. S obzirom da je Dubrovnik turistički grad, veliki je nesrazmjer količina otpadnih voda u zimskim i ljetnim mjesecima, pri čemu se maksimumi odvodnje postižu u udarnim ljetnim mjesecima. Tako u ljetnim mjesecima dnevna količina otpadnih voda može doseći količinu od 230 litara u sekundi. Novi uređaj moći će prihvaćati i obrađivati otpadne vode u količini od 20 tisuća kubika dnevno. Usporedbe radi, novi uređaj na dnevnoj razini pročišćavao bi otpadnu vodu volumena koji odgovara volumenu otprilike šest Jugovih bazena – objašnjava Begović. 

Inertan i bezopasan za okolinu

Novo postrojenje imat će tri tehnološke cjeline: mehaničko i biološko pročišćavanje te obrada mulja. Svrha mehaničkog pročišćavanja je, pojašnjavaju, odstraniti iz otpadnih voda kruti otpad različitih veličina te pijesak i masti: krupniji otpad pomoću grube rešetke, finim sitima uklanja se sitniji otpad, a pijesak i masti s pjeskolovom i mastolovom. Biološko pročišćavanje je drugi korak kada se primjenom tehnologija u otpadnim vodama smanjuje koncentracija suspendirane tvari, biološka te kemijska potrošnja kisika. Nakon svega nastaje suvišan biološki mulj koji određenim postupcima postaje inertan i bezopasan za okolinu.

- Suvišan mulj se planira stabilizirati i dehidrirati odnosno sušiti te transportirati na lokaciju budućeg postrojenja za solarno sušenje na Osojniku, gdje se dodatno dehidrira da udio vode u mulju bude što manji. Nažalost, na razini RH nije točno utvrđeno što će se s tim muljem raditi. Primjerice, Nizozemska, Austrija ga spaljuju, Poljska ga koristi za gnojidbu poljoprivrednih površina. To je slično kao i s građevinskim otpadom, odlaže se svugdje jer država nije donijela odluku i nijemo promatra. Tako i s muljem, država nije odlučila što s njim što je besmisleno. Kad se mulj neutralizira i iz njega izvučete neugodne mirise i ono što je štetno, njemu se može dodati sječka pa ga koristiti za gnojidbu javnih zelenih površina, to vani rade – kaže Matušić. Pretpostavlja da bi negdje u Dalmaciji mogla biti lokacija za zbrinjavanje mulja, ali to pitanje nije riješeno kao ni što će se s tim nusproduktom biološkog pročišćavanja raditi.

UPOV će imati tri tehnološke cjeline: mehaničko i biološko pročišćavanje te obradu mulja

Vodovod Dubrovnik/

Mulj kao asfaltna baza

- Zbrinjavanje mulja je danas unosan biznis, u Austriji i Mađarskoj postoje postrojenja koja otkupljuju taj mulj. Ali transport tamo bi bio preskupa opcija za nas. On se u konačnici može koristiti i za asfaltnu bazu. 

Povremena pojava neugodnih mirisa i izlijevanja otpadnih voda iza Petke izgradnjom novog UPOV-a će biti stvar prošlosti, uvjeravaju sugovornici. Do takvih je situacija dolazilo zbog kvarova na postojećem kopnenom i podmorskom dijelu ispusta i dotrajalosti postojećih instalacija.

- Djelatnici Vodovoda ulažu velike napore u izuzetno opasnim uvjetima rada kako bi održavali postojeće instalacije ispravnim te se nadamo da će, do izgradnje novog Uređaja, tunela i podmorskog ispusta, takvih situacija biti što manje. 

Pitali smo i ono što će posebno zanimati Lapađane - hoće li se iz novog postrojenja UPOV-a u nekim situacijama širiti neugodan miris? 

- Obveza izvođača je izgraditi novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda koji neće imati emisiju neugodnih mirisa, kako iz uređaja, tako i iz budućeg postrojenja za sušenje mulja na Osojniku. Neugodni mirisi se javljaju u postupcima primarnog pročišćavanja otpadnih voda i kod obrade mulja. Budući da se, ističu sugovornici, odvijaju u zatvorenim objektima, predviđena je izvedba ventilacije i filtracije zraka kako ne bi dolazilo do širenja neugodnih mirisa u okoliš.