Na dubrovačkom području mnogo je stanovnika koji imaju obitelji, kuće i poljoprivredna zemljišta u Hercegovini. Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor ove godine, granični režim zakomplicirao im je živote s prijenosom plodova koje beru na djedovini. Zbog gajbe jabuka, na graničnoj kontroli se osjećaju kao kriminalci koji prenose drogu. Strože se kontrolira i na graničnom prijelazu Trebimlja - Čepikuće.
Sugovornik u ovoj priči kaže da je pokušao naći rješenje, kako bez straha od kazne i bez carine preko granice unijeti krumpir, jabuke i ostale poljoprivredne proizvode iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, gdje živi. Od poznanika iz Splita dobio je savjet da se, po njegovom primjeru, javi Carini koja će mu temeljem utvrđenih činjenica izdati ‘carinski evidencijski list u pograničnom prometu’. Taj dokument sadrži osobne podatke, vrstu i površinu zemljišta, brojeve parcele i vlasničkog ili posjedovnog lista, dopuštene granične prijelaze te vrstu i količinu robe koja se prevozi preko granice. Svaki unos robe na granici se upisuje u evidenciju.
Našli pravu adresu
Naš je sugovornik, koji živi i radi u Dubrovniku a na području Općine Ravno ima imanje, dobio odgovor da dubrovački Carinski ured ne izdaje takve dokumente. Kako nije dobio dodatne upute, stekao je dojam da nema pravo na taj evidencijski list. No, dojam je bio pogrešan. Carinska uprava Ministarstva financija na novinarski upit odgovara:
- Carinski evidencijski list u pograničnom prometu izdaje ovlašteni granični carinski ured, a na zahtjev korisnika oslobođenja koji imaju prebivalište u pograničnom području Republike Hrvatske. Carinski evidencijski list izdaje se u dva primjerka od kojih jedan zadržava granični carinski ured nakon upisa u propisanu evidenciju Carinske uprave, koja se vodi elektronski – kažu iz Carine, pa dodaju: “Kako smo prethodno i naglasili, za izdavanje evidencijskih listova nadležan je Granični carinski ured, stoga napominjemo kako Carinski ured Dubrovnik nema status Graničnog ureda, pa slijedom toga nije nadležan za izdavanje carinskih evidencijskih listova”. Dubrovnik, središte županije u kojoj policija nadzire 351,8 kilometara granice, od toga 144 kilometra kopnene s BiH, dakle nema granični carinski ured.
A, tko je onda nadležan, ponovno pitamo? Kome da se čovjek javi?
- Naznačena osoba rečeni zahtjev može podnijeti Graničnom carinskom uredu Karasovići koji je nadležan za odlučivanje u ovoj stvari – konačno dobijemo konkretan odgovor.
I koliko traje čitav postupak? Nadležno carinsko tijelo donosi odluku koja se odnosi na primjenu carinskog zakonodavstva i obavješćuje podnositelja zahtjeva bez odgađanja, a najkasnije 120 dana od dana prihvaćanja zahtjeva.
Iz Carinske uprave detaljno pojašnjavaju tko sve ima pravo tražiti evidencijski list i koja prava taj dokument donosi osobi koja živi u pograničnom području. Za početak, važno je znati da je pogranično područje s Bosnom i Hercegovinom određeno sporazumom iz 2013. godine, a prostire se u dubinu od pet kilometara od zajedničke državne granice. Čitav popis naselja na koja se odnosi sporazum dostupan je na internetu, a tu svakako spadaju naselja koja pripadaju Općini Ravno, Neumu, Čapljini, i drugim mjestima u Hercegovini. S ove strane granice, na popisu su Dubrovnik, Metković, Ploče, Ston, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Konavle, Kuna Norinska, Pojezerje, Slivno i Zažablje.
Potrebni dokumenti
Uz zahtjev za izdavanje carinskog evidencijskog lista u pograničnom prometu podnosi se osobna iskaznica ili putovnica s naznačenim prebivalištem u pograničnom području Republike Hrvatske i zemljišno knjižni izvadak, izvadak iz katastra ili druga isprava kojom se utemeljuje pravo na obradu dijela svojega poljoprivrednog gospodarstva koje se nalazi u pograničnom području susjedne treće zemlje. Carinski evidencijski list u pograničnom području izdaje se s rokom važenja od 12 mjeseci. Neposredno prije isteka razdoblja valjanosti carinskog evidencijskog lista može se izdati novi, i to na temelju prethodno navedene valjane dokumentacije korisnika.
- Oslobođenje od uvozne carine i PDV-a ograničeno je na proizvode u primarnom obliku koji nisu podvrgnuti nikakvoj obradi, osim one koja je uobičajena nakon žetve ili proizvodnje – napominju iz Carinske uprave.
Što se tiče dopuštene količine i vrijednosti proizvoda za unos u državu bez carine, vrijede nešto drugačija pravila u putničkom prometu i u ovakvim slučajevima koji se odnose na kretanje robe i putnika u pograničnom području. Carina navodi da vrijednosna i količinska ograničenja za primjenu oslobođenja pri uvozu nekomercijalne robe koju putnici iz trećih zemalja unose u svojoj osobnoj prtljazi ne vrijede za osobe s uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemlja, radnike u pograničnoj zoni Republike Hrvatske i susjednih trećih zemalja te posade prijevoznih sredstava u prometu između susjednih trećih zemalja i Republike Hrvatske, prilikom putovanja u obavljanju svojega posla. Navedene osobe mogu, uz oslobođenje od uvoznih davanja, dnevno u svojoj prtljazi unijeti robu čija je vrijednosti do 40 eura.
Roba nekomercijalne naravi, koja se uvozi u osobnoj prtljazi putnika u cestovnom međunarodnom prometu (koji nije pogranični promet), oslobođena je od plaćanja carine, poreza na dodanu vrijednost i trošarine pod uvjetom da ne premašuje ukupnu vrijednost od 300 eura po putniku. Putnici mlađi od 15 godina, mogu ostvariti oslobođenje od plaćanja uvoznih davanja ako ukupna vrijednost robe ne prelazi iznos od 150 eura, neovisno o prijevoznom sredstvu kojim putuju. Ako vrijednost pojedinoga predmeta koji se uvozi premašuje gore spomenutu vrijednost, u svrhu ostvarivanja oslobođenja, podjela vrijednosti takvoga predmeta nije dopuštena, niti se njegova vrijednost može dijeliti na dvije ili više osoba. Isto tako, nije dopuštena kumulacija ukupne vrijednosti robe na koju se može ostvarivati pravo na oslobođenje na dvije ili više osoba.