Rebalans proračuna je donesen, rekli ste da je konzervativan i razvojan. Na što ste točno mislili?
To znači, a to sam elaborirao i na sjednici Gradskog vijeća, da smo bili oprezni, mogu reći i razboriti pri planiranju. Kao i do sada, sve od početka korona krize, ponašamo se odgovorno i to je razlog što smo uspješno prebrodili sve izazove od početka pandemije i situacije u kojoj smo se našli da smo doslovno preko noći ostali bez većine proračunskih prihoda. U ožujku 2022. bit će dvije godine upravljanja u takvim, izazovnim i nimalo laskavim, financijskim uvjetima. Uspjeli smo zadržati stabilnost javnih financija, pomoći gospodarstvu, zaštititi ranjive skupine, osigurati davanja umirovljenicima, nastaviti sve programe za našu djecu, školarce i studente.
Jednako odgovorno smo pristupili i planiranju proračunske godine 2022.. I zato konzervativno, ali istovremeno i razvojno jer vjerujemo da ćemo u idućoj godini zabilježiti dodatan rast proračunskih prihoda, što će se pokazati već prvim rebalansom proračuna i da ćemo polovicom godine ići u korekciju proračuna na više. Naravno, za razvojnu komponentu proračuna u velikoj mjeri računamo na novu europsku financijsku omotnicu prema kojoj je Republici Hrvatskoj na raspolaganju 22 milijarde eura, što je dvostruko više od dosadašnje omotnice.
Najveća novost su velika dodatna sredstva uz proračun EU-a koji se osiguravaju za program borbe protiv posljedica korona-krize pod nazivom „EU Next Generation“. Program uključuje i Fond za oporavak i otpornost – najveći instrument za financiranje projekata oporavka od krize. Još jedan bitan mehanizam koji će biti na raspolaganju Gradu Dubrovniku u novom financijskom razdoblju je mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja – ITU koji omogućuje integriranje sredstava iz različitih europskih fondova i operativnih programa te ulaganja tih sredstava u aktivnosti kojima će se ojačati uloga gradova kao pokretača gospodarskog razvoja i to za projekte iz više područja koja uključuju kulturu, turizam, promet i mobilnost, digitalizaciju, gospodarstvo i zaštitu okoliša.
Nedavno ste kazali da su najave za turističku sezonu 2022. izrazito povoljne. Na čemu temeljite optimizam, bojite li se da bi nam pandemija mogla pomrsiti račune?
Ne bojim se, ali opet treba biti spreman na sve scenarije jer nas je dosadašnje iskustvo naučilo da je ovaj virus s nama na duže staze i da se moramo prilagoditi načinu života i rada u izmijenjenim uvjetima. Opet ću ponoviti da je za ukupni učinak ključna odgovornost svakog pojedinca. Cjepivo je jedan od najvećih dosega čovječanstva i ne mogu shvatiti da netko ne vjeruje znanosti, ali zato ne nalazi problem u polaganju povjerenja u kojekakve internetske šamane i neprovjerene izvore.
No, govoreći o turizmu i optimizmu spomenut ću da u sezoni 2020., koje de facto nije ni bilo, interes s emitivnih tržišta za Dubrovnikom nije prestao niti je smanjen, dapače samo je rastao, a dokaz tome je i gotovo nezapamćen posjet vodećih europskih i svjetskih medijskih kuća. Iza nas je već jedna uspješna pandemijska sezona. 2021. nam je donijela reaktivaciju gospodarskih aktivnosti, uspostavljen je veliki broj novih i „starih“ direktnih letova, zabilježen je djelomičan povratak cruise turizma i općenito sezonu je obilježio povratak turizma
Dubrovačka zračna luka u novoj sezoni letenja, koja počinje već u ožujku, bit će povezana s gotovo 80 svjetskih odredišta, putem 48 stranih i domaćih kompanija. Prema izvješću Zračne luke očekuje se 4,7 milijuna sjedala u odlasku i dolasku za Dubrovnik.
Osigurani su i svakodnevni letovi s Rusijom, a Velika Britanija i Francuska također će biti izvrsno povezane. Let prema Dubrovniku nastavlja i nizozemska nacionalna aviokompanija KLM koja će letjeti dva puta dnevno iz Amsterdama preko Dubrovnika što je važno za američko tržište budući da je Amsterdam hub za Deltu Airlines. Tako da smatram da je optimizam za iduću sezonu posve opravdan. Korona više nije nepoznata prijetnja, učimo se s njom nositi, uspostavljeni su svi potrebni protokoli i smatram da možemo biti optimistični s potrebnom dozom opreza.
Rekonstrukcija Lapadske obale se nastavlja unatoč prijeporima, je li postignut dogovor s Laguna tradeom i očekujete li da će radovi završiti u predviđenom roku?
Svakako očekujemo završetak radova u predviđenom i ugovorenom roku i za sada ne postoje naznake koje bi govorile suprotno. U tijeku su radovi pobijanja pilota i izgradnje obalnog zida, a radovi se izvode temeljem pravomoćne građevinske dozvole. Uvijek smo otvoreni za dijalog, ali nikada nećemo pristati na pritiske i ucjene. A građanima i svim dobronamjernim poslovnim subjektima na Lapadskoj obali hvala na dosad pokazanom strpljenju i susretljivosti jer je riječ o iznimno složenoj investiciji. Podsjetio bih javnost da je rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale najveći cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada u posljednjih 50 godina, da Grad Dubrovnik, sukladno građevinskoj dozvoli, investira na svom području u prometnicu od općeg interesa i da je investicija u cijelosti, u iznosu od 70 milijuna kuna, financirana EU i nacionalnim sredstvima.
Društvo prijatelja dubrovačke starine iznenadilo vas je odlukom da na ulazima na zidine neće prodavati Du-Card, gradsku karticu s pogodnostima za turiste koja u gradski proračun donosi značajna sredstva. Očekujete li neko kompromisno rješenje?
Uvjeren sam da će se početno nesuglasje s DPDS-om pretvoriti u suglasje i da ćemo nastaviti dobru i kvalitetnu suradnju kakvu smo godinama imali. Društvo i ja imali smo konstruktivan odnos na korist Grada. Uspjeli smo dogovoriti bolje financijske uvjete za Grad, a Društvo je u godinama u kojima je dobro zarađivalo novce od svog iznosa doznačilo Gradu novac za primjerice Državni arhiv i kupnju određenih prostora. Uvijek su bili korektni prema Gradu, baš kao i ja prema njima i nadam se da će to tako i ostati. Nadam se da ćemo održati zajednički sastanak na kojem ću im dodatno prezentirati što će u budućnosti biti Dubrovačka kartica. Cilj je da sve dobre stvari idu preko Dubrovačke kartice kako bi ona postala brand sigurnosti svakom gostu koji dođe u Grad. Svaki će gost znati da je Dubrovačkom karticom kupio kvalitetu i dobio kvalitetno pruženu uslugu.
Kompletirali ste gradsku upravu s nekoliko novih pročelnika i imenovali nove direktore u nekoliko gradskih društava. Jeste li zadovoljni s prvim tjednima njihovog rada?
Smatram da nije korektno procjenjivati nečiji rad nakon samo nekoliko tjedana, ali kao što sam i prije naglašavao, svi imaju istu startnu poziciju i jedan je kriterij isti za sve – dobar rad. Svi novoimenovani pročelnici i pročelnice, svi direktori javih poduzeća, imaju moje povjerenje i želim im da uspješno i kvalitetno rade, da unaprijede rad svojih kolektiva i poboljšaju javnu uslugu unutar svog djelokruga i svoje nadležnosti. Vrijeme će biti jedini i najbolji sudac svačijem radu. Tko je dobar ostat će, tko nije otpast će.
Nakon što ste najavili da će Libertas preuzeti prijevoz putnika s kruzera, autobuseri su najavili da će poduzeti pravne korake. Bojite li se tužbi?
Iznimno poštujem Dubrovačke autobusere i grad im nije i neće biti konkurencija, međutim smatram kako je krajnji cilj manje opterećenje dubrovačkih prometnica a sve s namjerom povećanja kvalitete pružene usluge gostima u Gradu. Tvrtka Libertas kao pružatelj usluga shuttle busom nije u privilegiranom položaju. Istu uslugu mogu ponuditi i dubrovački autobuseri ako ispoštuju dane kriterije stoga razloga za tužbu ne vidim, nadalje tužiti svoj vlastiti Grad ipak zvuči malo čudno zar ne?
Dosta kritika posljednjih godina bilo je na stanje u prostoru, spominjali su se primjeri betonizacije i krivog korištenja gradskog zemljišta. Je li se u tom smjeru nešto pomaknulo nabolje?
Bilo je dosta, rekao bih, opravdanih kritika javnosti, a među kritičarima smo bili i moj tim i ja osobno. Bilo je potrebno promptno reagirati i onemogućiti daljnje narušavanje prostora i stvaranje nesagledivih šteta koje su pretjerana izgradnja i apartmanizacija imali na urbani prostor Grada, a omogućio ih je štetni GUP iz 2014. godine.
Zato smo i proveli izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije. Podsjetit ću da smo usvajanjem izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana na 38. sjednici Gradskog vijeća u ožujku 2020. te prethodnim stupanjem na snagu izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja završili postupak donošenja novog prostorno-planskog i urbanističkog okvira pokrenutog od strane ove gradske uprave, a kojim se uvodi prijeko potreban red u prostor i sprječava devastacija.
Najvažnije izmjene tiču se povećanja udaljenosti između budućih građevina i smanjenja visina građevina. Visina se smanjuje za sve tipove građevina. Red se uvodi i u ogroman trend apartmanizacije u gradnji jer se investitore striktno ograničava na broj funkcionalnih jedinica koje mogu imati u građevinama. Uređuje se i pitanje rekonstrukcija. Istovremeno smo donijeli i odluku o početku izrade sveobuhvatnih izmjena i dopuna GUP-a i PPU-a, što je prvi korak u tom, značajnije dugotrajnijem postupku.