Igor Miošić iz Udruge Luža uputio je dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću otvorenim pismom koje prenosimo u cijelosti:
- Obraćamo Vam se otvorenim pismom – apelom u kojem Vas želimo obavijestiti o stavovima organizacija civilnog društva, potpisnica ovog apela, vezano uz Vašu odluku o obustavi isplate odobrenih sredstava OCD-ima koji se financiraju iz proračuna Grada Dubrovnika temeljem odobrenih programa prijavljenih na javne pozive. Navedeno pismo nastalo je kao reakcija na navedenu odluku koja je donesena bez prethodnih konzultacija i dijaloga s udrugama i koja se bazira na netočnom zaključku da je rad udruga i njihovih usluga u doba pandemije stao ili da je bitno smanjenog obima, a koja je značajno utjecala na njihovu stabilnost poslovanja. S nadom da ćemo nastaviti raditi na načelu jednakosti i suradnje javne uprave i OCD-a, u prilogu Vam šaljemo apel kojim Vas udruge potpisnice pozivaju da iznova promislite o navedenoj odluci.
POZIV UDRUGA CIVILNOG DRUŠTVA ZA USPOSTAVU DIJALOGA
- Djelovanje organizacija civilnog društva pridonosi ostvarenju najviših vrijednosti ustavnog poretka: slobode, jednakosti, nacionalne i spolne ravnopravnosti, poštivanja ljudskih prava i socijalne pravde, vladavine prava i demokratskog višestranačja“ (Strateški plan vijeća civilnog društva Grada Dubrovnika, 2015:6).
Dubrovnik je ponosan na svoju stoljetnu tradiciju aktivnog građanstva, građanskih inicijativa te udruga koje se bave održivim urbanim razvojem, zaštitom interesa i obogaćivanja života lokalne zajednice, poticanjem socijalne osjetljivosti i društvene odgovornosti uz rad za opće dobro. U današnjim uvjetima degradacije prilika društvenog razvoja, dostupnosti usluga i aktivnosti uslijed monokulture turizma i razvoja Dubrovnika kao destinacije, a ne urbanog središta, udruge su one koje dosljedno brinu o povećavanju i podizanju standarda participacije građana, zaštiti kulturnih i prirodnih materijalnih i nematerijalnih resursa, razvoju nezavisne kulturne scene, novih modela društvenosti, socijalne skrbi i obrazovanja, športa, inovativnih terapijskih praksi i sustava za pomoć te obrazovanju i psihološkom razvoju mladih. Udruge značajno nadopunjavaju institucionalne politike i prakse s krajnjim ciljem izgradnje Dubrovnika kao urbane sredine snažne lokalne zajednice. Istodobno, njihov trud i rad prepoznati su kao primjeri dobrih praksi, što se prepoznaje kroz uključenost u mnogim nacionalnim i europskim projektima.
Međutim, na lokalnoj razini, udruge Grada Dubrovnika bore se s problemima nedostatka prostora za adekvatan rad i provođenje aktivnosti, pokušajima nepotrebne politizacije njihovog rada, nedovoljne razine komunikacije i dijaloga s gradskim strukturama te posljedičnim nedovoljnim prepoznavanjem njihove vrijednosti u razvoju Grada Dubrovnika. Navedeni problemi osobito se negativno akumuliraju prilikom svake financijske i društvene krize u kojima ad hoc i arbitrarnim, analizom nepotkrijepljenim i nepromišljenim odlukama ostaju bez nužnih izvora financiranja u praksama poništavanja javnih natječaja i „privremenih“ obustavljanja financiranja projekata i programa udruga iz gradskog proračuna čemu smo svjedok i danas.
Istovremeno, njihov rad nije prestao. Na radikalne promjene koje je kriza koronavirusa izazvala u društvu udruge odgovaraju konstruktivno i fleksibilno, svojim djelovanjem značajno nadmašujući mnoge državne strukture, gradske odjele, javne ustanove, gradske tvrtke i agencije u brizi o zaštiti dobrobiti svojih sugrađana - od 3D printanja vizira za medicinske djelatnike, kolektivnih šivanja pamučnih maski, online organiziranja savjetovališta za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja koje su u ovim trenucima potrebnog društvenog distanciranja u kućama najugroženiji, volonterskog rada u raznošenju hrane i lijekova starijima i potrebitima, online organiziranja psiholoških savjetovalištima koje vode iskusni stručnjaci i youth workeri za sve koji u ovoj kriznoj situaciji trebaju pomoć, ali i izuzetno efikasnog i brzog organiziranja prebacivanja raznih tema, poput edukacija STEAM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika), tradicionalnih znanja i praksi na online platforme, pozivajući građane da se i sami okušaju u stvaranju novih sadržaja. Istovremeno, osim javnih aktivnosti, udruge svoje unutarnje poslovanje i organizaciju uspješno nastavljaju preko raznih platformi za online sastanke i edukacije, nastavljajući raditi na svojim strateškim planovima, analizama i projektima te razvoju svog poslovanja u značajno promijenjenim i ovim odlukama izuzetno nestabilnim uvjetima rada.
Zaključujemo: Unatoč zaustavljanju financiranja njihova rada, udruge nisu prestale raditi i djelovati, osiguravajući održivi razvoja grada Dubrovnika i štiteći interese njegovih građana čime i u uvjetima kada su im uskraćena financijska sredstva za redovan rad i dalje ublažavaju zaključak o kulturnom profilu Dubrovnika „koji je paradoksalno bogat, ali pritom zaostao (...)“ („Uradimo zajedno“ 2018:112).
Bogatstvo ovisi o raznim faktorima od koji su, kao što vidimo, mnogi izvan moći kontrole. Zaostalost, međutim, ide samo nama na dušu. Stoga, ovim putem kao civilno društvo grada Dubrovnika apeliramo da se osobito razmisli o prikladnosti rezanja i odgađanja financiranja rada udruga te da se pronađe način na koji bi im se omogućio nastavak njihovog djelovanja.
Udruga Luža
Art radionica Lazareti
Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije
Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika
Udruga za razvoj civilnog društva Bonsai
Centar za karijere mladih Dubrovnik
UR Institut
Deša Dubrovnik
Udruga za mlade Maro i Baro
Audiovizualni centar Dubrovnik
Korak Dubrovnik
Hrvatsko planinarsko društvo Sniježnica
Udruga Grad
Divertimenat - za promicanje tradicionalnih igara
Društvo pedagoga tehničke kulture
Nave Duminis
Kulturno-zabavna, ekološka i sportska udruga "Kurenat"
Društvo brodomodelara "Argosy"
Dubrovnik outdoor
Škola filma Šipan
Inicijativa Srđ je naš
Tvornica umjetnosti Podroom
Udruga Kinookus
Le Petit festival du Theatre