- U prethodnom je razdoblju napravljena čitava priprema projekta. Najveći izazov, prije svega, bio je iznaći pogodnu lokaciju, što uzelo dosta vremena, no onog trenutka kada smo konačno imali lokaciju moglo se ići dalje s realizacijom. Lokacija budućeg Skloništa je u blizini postojećeg odlagališta otpada Grabovica, koje je upravo u postupku sanacije i postupnog zatvaranja. Do sada je također napravljeno idejno rješenje, potom glavni projekt, čiji su autori zagrebački studio PRAXA, odnosno arhitektice Jelena Miljanović i Marijela Svilarić, te troškovnici svih radova. Ova lokacija za gradnju azila već je i uvrštena u materijale za izradu izmjena GUP-a i PPU-a, kroz ciljane izmjene, koje idu na iduću sjednicu Gradskog vijeća u rujnu – izvijestili su iz Grada Dubrovnika i potvrdili kako će se azil graditi na površini od 20.500 metara kvadratnih i moći će primiti 350 pasa te 50 mačaka.
Kaskadno i s paviljonima
- Azil je projektiran kaskadno, u paviljonima, koji su podijeljeni u ulazne, prijemne i prostore za osoblje te u prostore za smještaj životinja. Prostor za smještaj pasa u skloništu sastoji se od zatvorenog dijela za svaku životinju zasebno te otvorenog dijela zasebno ograđenog prostora unutar kruga skloništa, u kojem neće biti mogućnosti ozljeđivanja životinja, a u kojem će se psi moći slobodno kretati primjereno svojim potrebama. Ispred boksova će, dakle, biti vanjski prostori za istrčavanje, ograđeni ogradom, ali koji omogućava pristup psima izvana. Osigurat će se i prostori za obuku i socijalizaciju pasa – potvrdili su iz Grada Dubrovnika. Dodali su kako je u planu podići i servisnu građevinu gdje će biti smješteno osoblje skloništa, veterinari, treneri, timaritelji i ostali potreban kadar:
- Bit će tu i prostor za volontere koji se budu željeli uključiti u rad azila, kojim će upravljati stručno tijelo. Među paviljonima je projektirana šetnica i sve je uklopljeno u okoliš i postojeći teren – obećavaju iz gradske uprave koja dosad nije imala sankcija zbog nepostojanja azila. Iz Državnog inspektorata RH poručuju kako za to nema razloga:
- Slijedom odredbe Zakona o zaštiti životinja od Ministarstva poljoprivrede u kojem se navodi da nema zapreke da jedinica lokalne samouprave sklopi ugovor o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja sa skloništem izvan županije, inspekcija je upoznata da Grad Dubrovnik ima sklopljen ugovor o zbrinjavanju napuštenih i izgubljenih životinja sa odobrenim skloništem u Šibenskoj-kninskoj županiji.
U prekršaju su!
Iz udruge Prijatelji Životinja ponavljaju kako je zakonska obveza gradova i općina zbrinjavati napuštene životinje na snazi još od prvog Zakona o zaštiti životinja iz 2006. godine, a Zakonom o zaštiti životinja iz 2017. godine propisano je i da ukoliko na području jedinice regionalne samouprave nije registrirano niti jedno sklonište za napuštene životinje, odnosno, ako ga nije osnovala niti jedna jedinica lokalne samouprave, to je dužna učiniti županija.
- Osim što je grad Dubrovnik u prekršaju jer već 14 godina nije riješio problem zbrinjavanja napuštenih ili izgubljenih životinja u registriranom skloništu, u prekršaju je sukladno Zakonu o zaštiti životinja i Dubrovačko-neretvanska županija. Grad Dubrovnik neprestano obećava novo sklonište i dok gradovi sa znatno manjim proračunima otvaraju skloništa i trude se ispuniti svoje obveze sukladno Zakonu o zaštiti životinja, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija ne čine ništa. Novim Pravilnikom o uvjetima za skloništa za životinje osnivanje skloništa je pojednostavljeno, ali nismo primijetili da je to do sada utjecalo na izvršavanje njihovih zakonskih obveza – negoduju iz udruge.
Kako financirati nepostojeće?
Iz Udruge Prijatelji životinja dostavljaju mišljenje Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede od 25. ožujka 2019. godine u kojem se, kažu, izričito navodi da gradovi i općine ne mogu sklopiti ugovor o zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja sa skloništem iz druge županije. Mišljenjem Ministarstva poljoprivrede od 10. veljače 2020. daje se mogućnost sklapanja ugovora sa skloništem iz druge županije, ali i dalje ostaje obveza gradova i općina financirati sklonište u vlastitoj županiji. Sukladno tom mišljenju Dubrovačko-neretvanska županija nije amnestirana od obveze osnivanja skloništ, a Grad Dubrovnik ne može ispoštovati obvezu financiranja vlastitog skloništa jer nije niti osnovano, dakle, ne može ispuniti uvjet pod kojim mogu sklopiti ugovor u drugoj županiji – kažu Prijatelji životinja.
Osnovali koordinaciju
- Na području Dubrovačko-neretvanske županije djeluje više skloništa, i to u Dubrovniku, Korčuli, Metkoviću i Pločama. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti životinja, predviđeno je da skloništa za životinje osnivaju županije ukoliko to ne učine gradovi i općine na svom području. S obzirom kako postoji više skloništa koja nisu usklađena s novim zakonskim odredbama, još traju aktivnosti gradova i općina u svrhu ispunjavanja zakonskih uvjeta propisanih za skloništa za životinje. U tom kontekstu treba naglasiti kako Grad Dubrovnik poduzima radnje u smjeru izgradnje novog, modernog skloništa za životinje, što mi pozdravljamo kao optimalno rješenje - kažu iz Dubrovačko-neretvanske županije i otkrivaju kako su osnivali Koordinacijsku radnu skupinu za provedbu Zakona za zaštitu životinja u koju su imenovani predstavnici svih gradova i općina i udruga koje se bave zaštitom životinja te imenovali osobu za dobrobit životinja u najjužnijoj županiji. Koordinacijska radna skupina je usvojila Program kontrole napuštenih pasa na području Dubrovačko-neretvanske županije.
- Važno je napomenuti da Dubrovačko-neretvanska županija nema u svom vlasništvu zemljišta pogodna za izgradnju i osnivanje skloništa za životinje - ističu iz DNŽ.