Da se već godinu dana stalno iznova ne uvjeravamo kako covid sve okreće naglavačke, možda bi nam se i neke aktualne cijene u dubrovačkim ugostiteljskim objektima koji rade dostavu, činile nezamislivima.
Dok se još 2019. godine na ekskluzivnim dubrovačkim taracama bijela kava plaćala 30 kuna, isto toliko početkom 2021. košta cijela pizza ! Jedan naš sugrađanin se još čudi niskom računu za miješanu pizzu 'za van' iz jedne renomirane dubrovačke pizzerije.
- Da pizza u Dubrovniku pizza 30 kuna?! Hajde, neka je bar neke koristi od ove korone – iskreno se razveselio.
I doista, uz gratis dostavu hrane na kućni prag u dubrovačkim restoranima i pizzerijama ovih se dana može pojesti pizza, salata i dobar komad mesa s prilogom za sasvim pristojan iznos. Naravno, ne baš svuda, ali bude toga. Izdvojimo tek ponešto. U objektu brze hrane nadomak grada tako nude corona jelovnik s različitim vrstama pizza – cijena 35 kuna. U pizzeriji u poslovnom dijelu grada za Margaritu ćete izdvojiti 35 kuna, dok miješane ili pizze sa četiri sira stoje 40 kuna.
Iz ponude se ističu i cijene kave i pića. Tako u jednom poznatom dubrovačkom ugostiteljskom objektu nude kavu i kolač za deset kuna. Doduše, samo od osam do deset sati ujutro, no tu možete i doručak naručiti za tek 20 kuna.
Uz povoljne cijene u Gradu, još bolje ćete proći u Župi dubrovačkoj. Tamo je jedan restoran ovog tjedna nudio meso s povrćem ili lignje na žaru za 35 kuna.
Kako to da se dubrovačkim kafićima i restoranima, dosad na 'zlu glasu' po skupoći koju su opjevali portali naslovima tipa 'U Dubrovniku kava 32 kune... pizza 100 kuna... voćni sok 30 kuna...' sad odjednom isplati raditi i uz niske cijene, pitali smo predsjednika Udruge ugostitelja Dubrovnika Antu Vlašića.
- Znatno manje ljudi radi pa su manji i troškovi, ugostitelji su se prilagodili situaciji. U ponudi su i jeftinije stvari, neki vlasnici objekata uspjeli su ispregovarati sa vlasnicima niže najmove, a nekima je i Grad izašao ususret s nižom najamninom. Ovakve niže cijene sada najbolje pokazuju zašto su cijene u Dubrovniku više od ostalih gradova, a na što smo stalno upozoravali. Razlog tome su veliki ulazni troškovi, najmovi, smještaj radnika, ogromne najamnine. Navest ću vam samo primjer, mi u Dubrovniku od dobavljača plaćamo bocu piva od 6 do 7 kuna, a oni na kontinentnu 4 kune. Ima i ugostitelja koji rade i idu u svjesni trošak, ali to čine kako bi zadržali ljudi i proizvodni mehanizam – pojašnjava Vlašić trend koji je jasan i laicima. Kad je manja potražnja, onaj tko nudi niže cijene, više će profitirati. Tada ne pali ona – koliko god paprenu cijenu stavio,proći će jer
Što na iznenađujuće prihvatljive dubrovačke cijene 'to go' u pojedinim ugostiteljskim objektima kaže predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić?
- Skroz logično, treba se prilagoditi tržišnim uvjetima. Kad je pad potražnje, cijenu treba korigirati naniže ako nešto želite prodati. S druge strane, uvjeti koji određuju cijenu jesu i cijena prostora koji oni zakupljuju i radnika koje plaćaju. U dobrim vremenima sve su cijene rasle, tako da je finalni proizvod bio veći nego danas. Iz razgovora s našim članovima vidim da su im izašli u susret najmodavci pa su smanjili cijene najma prostora, isto tako su i radnici, svjesni krize, pristali na snižavanje plaća, mnogi od njih rade i za onih 4 tisuće kuna potpore države. Sve je to utjecalo na korekciju krajnje cijene – kaže Trojić.
Dotakla se i epidemioloških mjera i mogućnosti njihovog popuštanja o čemu se naveliko raspravlja u javnosti.
- Situacija je čudna, nezgodna. S jedne strane zemlja smo u EU koja možda ima najliberalnije mjere ako pratimo što se događa u Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj....tamo ima i policijskog sata i totalnih lockdowna. Međutim, uvažavajući sniženje broja zaraženih kod nas i to da gospodarstvo više nema daha, da poduzetnici ne mogu dalje... kada sve to zbrojimo možda je došlo pravo vrijeme da se mjere olabave – kaže predsjednica HGK Dubrovnik ugostitelja pa nastavlja:
- Vlada će uvijek prvenstveno štititi zdravlje i živote građana pa će se, ako postoje ikakve šanse da mjere popuste 1. veljače oni će to i učiniti. I te mjere za likvidnost stalno se najavljuju, nikako da krenu u pravom smislu riječi, da poduzetnici dobiju novce. Banke slijede pravila HNB-a, a ona opet Europske centralne banke, da se krediti ne izdaju tvrtkama s gubitkom u prethodnoj godini iznad visine temeljnog kapitala. U 2020. godini je ogroman broj takvih tvrtki. Kome će ići ti krediti namijenjeni za spas gospodarstva? Mi u 2020. godini sezonu nismo ni imali, u vrijeme podsezone je bila blokada putovanja i granica. Kad znamo da su proljeće 2020. naši gospodarstvenici dočekali potrošivši u investicije sve što su zaradili u 2019. godini, jednostavno se pitam kako nastaviti, dokad ovako? – zaključuje Nikolina Trojić.
Hoće li i kada doći do popuštanja mjera i otvaranja kafića još je neizvjesno. Do tada valja iskoristiti povoljne cijene 'to go' ponude. Naravno i kod opcija 'za van' treba dobro zaviriti u jelovnike jer (za)sad ste još u poziciji birati što je i gdje špagu povoljnije.