Maturantima nastava završava 26. svibnja, pripremaju se za maturalnu povorku, ali i i prve ispite državne mature idućeg tjedna. Ispiti kreću 31. svibnja, a završavaju 28. lipnja. Većini će prvi test znanja biti iz Engleskog jezika, 2. lipnja, u 9 sati.
Sveučilište u Dubrovniku tek na 181. mjestu
Logopedija je opet na prvom mjestu studija po omjeru prvih izbora i kvote. Na 50 upisnih mjesta, 348 kandidata odabralo je ovaj studij na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao svoj prvi izbor. Slijede izvanredni stručni studij Sestrinstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, jednopredmetna Psihologija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Animirani film i novi mediji na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, itd.
Gledajući omjer prvih izbora i upisne kvote, od svih studija na Sveučilištu u Dubrovniku najbolje kotira Nautika na Pomorskom odjelu, a nalazi se na 181. mjestu u državi. Za 62 upisna mjesta zasad konkuriraju 64 kandidata, a za 36-ero je to prvi izbor. Slijede stručni studiji Hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija (293. mjesto) te Sestrinstvo (315. mjesto). Najviše je prijava stiglo za studij Mediji i kultura društva (99) koji se na ovoj listi, po kriteriju prvog izbora i kvote, nalazi na 354. mjestu u Hrvatskoj. Za izvanrendi studij Elektrotehnička i komunikacijska tehnologija u pomorstvu dosad nije stigla nijedna prijava. Od redovnih studija Sveučilišta u Dubrovniku, jako mali interes je za Pomorske tehnologije jahta i marina (ukupno 14 prijavljenih) te Povijest Jadrana i Mediterana (11 prijava), s tim da su oba samo jednom kandidatu prvi izbor.
Najpoželjniji studij u Hrvatskoj po broju prijavljenih prvih izbora je Elektrotehnika i informacijska tehnologija i računarstvo na FER-u, potom slijede Medicina, Poslovna ekonomija, Arhitektura i urbanizam, Psihologija, Kineziologija, Farmacija, Logopedija, Pravo, sve na Sveučilištu u Zagrebu.
Kome treba liječnička potvrda?
Za upis pojedinih studija potrebno je položiti prijamni ispit, a negdje čak i priložiti potvrdu liječnika školske medicine. To su, naprimjer, studiji medicinske struke, logopedija i socijalna pedagogija.
- Gledaju se funkcije važne za obavljanje posla pa su tako za studij medicine važni uredan vid i sluh, razlikovanje boja, sposobnost govornog izražavanja u svrhu uspostavljanja komunikacije, uredna funkcija mišićno-koštanog sustava, očuvana pokretljivost kralježnice, donjih i gornjih ekstremiteta u fiziološkim granicama te gruba i fina motorika, ravnoteža i stabilno stanje, uredno kognitivno i emocionalno funkcioniranje. Pritom treba imati na umu da se pod uredan vid podrazumijeva vid sa ili bez korekcije, odnosno naočala, a danas su dostupne i operacije, te uredan sluh sa ili bez slušnog aparata. Nadalje, gleda se odsutnost alergije na profesionalne alergene, što znači da netko tko je alergičan na određene lijekove ne bi mogao studirati medicinu, a nužna je i uredna cijepljenost. Dakle, mi u školskoj medicini u potvrdi pišemo da pristupnik nema zapreka ili je upoznat da ima zdravstvene ili psihofizičke teškoće koje mogu biti uzročnik teškoća prilikom studiranja te u tom slučaju snosi osobnu odgovornost. Dakle, ako netko nije uredno cijepljen protiv dječjih bolesti, može upisati medicinu, ali na trećoj godini, kad na red dođe praksa na infektološkom odjelu, dovodi u pitanje nastavak studiranja – objašnjava dr. Matija Čale Mratović, voditeljica Odjela za školsku medicinu Dubrovnik pri Zavodu za javno zdravstvo DNŽ.
Liječnica napominje kako indikacije ne znače nužno da kandidati ne mogu upisati pojedine fakultete i baviti se, primjerice, medicinom jer ona ima mnogo različitih grana. Tko želi završiti za edukacijskog rehabilitatora, može očekivati i dodatne provjere funkcionalnih sposobnosti i vještina te im to može biti, kako kaže sugovornica, isključujući kriterij. Iskustvo dubrovačkog Odjela za školsku medicinu ukazuje na to da kandidati sami znaju dobro procijeniti vlastite mogućnosti.