S prvim danom 2024. godine na snagu je stupio Zakon o turizmu kojim regionalne i lokalne turističke zajednice dobivaju zadaću izraditi plan upravljanja destinacijom, a županijske skupštine, gradska i općinska vijeća ovlasti donositi konačnu odluku o tom dokumentu. To znači da će gradovi i općine kreirati politiku razvoja turizma u svojoj srediti s obvezom da, osim praćenja turističkih tokova, plan upravljanja mora biti usklađen s prostornim planovima i strategijom upravljanja kulturnim dobrima. S posebnim se zanimanjem iščekuju stavovi lokalnih vlasti, hoće li se upustiti u ograničavanje ili zabrane iznajmljivanja u privatnom smještaju.
- Kao što znamo, novi Zakon o turizmu je stupio na snagu početkom ove godine. On daje zadatak sustavu TZ-a donošenje planova upravljanja destinacijom na svakoj razini. Do pune funkcionalnosti treba još pričekati donošenje ukupno pet podzakonskih akata koji će definirati sve potrebno što turističke zajednice trebaju napraviti prilikom izrade plana. Kada se planovi izrade i prihvate ih tijela TZ-a, bit će proslijeđeni predstavničkim tijelima na usvajanje – pojašnjava Julio Srgota, direktor TZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Zakon o turizmu kaže da plan upravljanja destinacijom na gradskoj razini mora biti temeljen na pokazateljima održivosti, izračunu prihvatnih kapaciteta ne starijem od četiri godine te mora uzeti u obzir i turističke tokove.
- Ovaj zakon predviđa mnogo značajnije sudjelovanje svih dionika u turizmu, uključujući i privatne tvrtke. Od gradskih smo društava prikupili podatke, a jako nam je važno da hoteli i drugi pružatelji smještaja, ugostiteljski objekti te ostali dionici u turizmu u privatnom vlasništvu, sudjeluju u kreiranju plana upravljanja destinacijom. Sad je vrijeme kad odlučujemo o budućnosti dubrovačkog turizma, stoga nam je važno da operativci doprinesu svojim mišljenjem – poziva Miro Drašković, direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika.
O pripremama za izradu metodologije spomenutog plana već se održavaju sastanci na svim razinama. Dubrovnik već ima dobru podlogu zahvaljujući nizu odluka i dokumenata koje je u prethodnom razdoblju donijela ili dala izraditi gradska uprava. Najviše pažnje privlače pitanja prekomjerne apartmanizacije, iznajmljivanja stanova u višestambenim zgradama i razlučivanje obiteljskog smještaja u domaćinstvu i rentijera.
- Poznato nam je da se s državne razine radi na horizontalnom uvažavanju gradskih pravilnika i akata. Naprimjer, to je prostorni plan kojim se propisuju stambene zone u kojima se ne predviđaju novi apartmani, izuzev onih koji već postoje. Kako smo upoznati, osim samoga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji sad regulira to pitanje, županijski ured koji izdaje rješenja o odobrenju iznajmljivanja sad će morati uzimati u obzir čitav niz dokumenata jedinice lokalne samouprave. To znači da netko tko želi kategorizirati apartman u dijelu grada sa stambenom namjenom, neće moći dobiti pozitivno rješenje za kategorizaciju apartmana – kaže Drašković.
Kaže kako su stavovi, kad je u pitanju Dubrovnik, djelomično već naznačeni u Strategiji razvoja turizma ovoga grada. I stoga što Gradsko vijeće odlučuje o GUP-u i drugim aktima od važnosti za izradu plana upravljanja destinacijom, logično je, navodi Drašković, da konačnu odluku o tom razvojnom dokumentu donosi predstavničko tijelo građana.
Županijska turistička zajednica ima rok od godinu, a gradske i općinske u roku dvije godine vijećima moraju iznijeti prijedloge planova upravljanja.