Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo objavit će uskoro natječaj za izbor drugog pružatelja zemaljskih usluga u dubrovačkoj zračnoj luci "Ruđer Bošković", a također i u zračnim lukama Zagreb i Split. U zemaljske usluge u zračnim lukama ulaze poslovi od registracije putnika, rukovanja prtljagom do prihvata i otpreme svih tipova zrakoplova, a taj je posao u Čilipima obavljala Zračna luka.
Natječaj koji će u Zračnu luku u Dubrovniku dovesti konkurenciju posljedica je Direktive Europske unije koja je propisala kako je potrebno raspisati natječaj za drugog pružatelja zemaljskih usluga nakon što zračna luka prijeđe broj od dva milijuna putnika u jednoj godini, kako bi se pružio pristup aerodromskoj infrastrukturi neovisnim zainteresiranim pružateljima zemaljskih usluga. U zagrebačkoj zračnoj luci taj posao već obavlja turska tvrtka " Havas", a u Splitu i Dubrovniku zemaljske usluge pružaju same zračne luke.
Sprečavanje monopola
Kako izgleda uvođenje novog handlera u poslove zračne luke i što mogu očekivati zaposlenici pitali smo nekadašnjeg direktora više hrvatskih zračnih luka, međunarodnog konzultanta i iskusnog stručnjaka u zrakoplovstvu Tončija Peovića.
- Bit će to vrlo bolan proces za naše zračne luke. Naime, radi sprečavanja monopolnog položaja zračnih luka bilo privatnog ili državnog vlasništva, Europa je još prije 15 godina donijela direktivu u kojoj se traži da sve zračne luke koje imaju promet putnika preko dva milijuna, moraju imati najmanje dva pružatelja zemaljskih usluga, s time da tog drugog bira zračna luka ako se ona ne bavi uslugama zemaljskog opsluživanja. Ako se zračna luka bavi uslugama zemaljskog opsluživanja onda nadležno tijelo bira toga drugog pružatelja usluga. Znači, u stvari se dovodi konkurencija u djelatnost prihvata i otpreme zrakoplova, putnika i stvari – tumači Peović. Dodaje da monopolist sam postavlja cijene onako kako misli da je najprihvatljivije, no kada dođe konkurencija, ona pronađe opciju koja je efikasnija i jeftinija za aviokompaniju. – Aviokompanije imaju pravo birati pružatelja usluga..
Koliko će Zračna luka Dubrovnik uspjeti sa svojim radnicima, a po meni tu radi oko 200 ljudi, konkurirati privatnom poduzetniku, pogotovo računajući da će on dovesti nove radnike. Također, za pretpostaviti je da će ti radnici raditi po ekonomski boljim uvjetima nego što trenutno rade zaposlenici koji sada rade u sektoru otpreme i prihvata u zračnim lukama u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku. Do sada su sva prava i obveze radnika zračne luke bila jednaka potpisom kolektivnoga ugovora, a sada se ovdje treba izdvojiti sektor samo prihvata i otpreme i on je izložen konkurenciji, dok druge aktivnosti zračne luke nisu izložene konkurenciji. To znači da ovaj sektor u kojem radi osoblje na check-in šalteru, transportu prtljage, ukrcavanja i iskrcavanja putnika i prtljage, postavljanje stepenica i svega što spada u zemaljsko opsluživanje, čini oko polovicu radne snage zračne luke gdje je puno i sezonske radne snage, a svi su ti radnici imali jednake uvjete iz kolektivnog ugovora. Teško je to iskalkulirati privatniku kad dovede radnu snagu, a za očekivati je da će biti i dosta strane radne snage kako je to već na građevinama, koja će raditi po znatno nižoj cijeni, a onda im ne možeš konkurirati cijenom, jer su aviokompanije su te koje biraju ‘handlera‘ – govori Peović.
Aviokompanije biraju jeftinijeg
On dodaje kako kompanija koja pruža te usluge treba biti licencirana od strane Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, što podrazumijeva da ima organizacijsku shemu, odgovorne rukovoditelje koji imaju kapacitet i kompetencije za obavljati taj posao i da je osoblje školovano i educirano i da taj pružatelj usluge ima materijalna sredstva za pružanje usluga, dakle svoju opremu, strojeve, stepenice itd., ali i police osiguranja za slučaj nezgode prema aviokompaniji.
- Dokazivanje kompetencije podrazumijeva da su se time već bavili. Teško netko tko se time nije bavio može ući u taj posao. Proces je dosta zahtjevan i koliko ja znam, već postoje najmanje dva nezavisna ‘handlera‘, osim zračnih luka. To je turski Havas koji je otkupio ground handling u Zagrebu, oni su već privatizirani, ali će morati napraviti konkurenciju, a drugi je Goldair, grčka tvrtka koja se registrirala prije dvije godine spremajući se za ovaj proces koji je u stvari odgođen zbog korone. Ima četiri, pet multinacionalnih kompanija u Europi koje se bave tim poslovima. U Hrvatskoj još nema nijednoga, blizu je da bi se mogao pojaviti Krovodom, to je tvrtka koja daje radnu snagu na Zračnoj luci Split, ali ne znam jesu li ishodili dozvolu i za pružanje zemaljskih usluga međutim njima to nije problem s obzirom na to da već imaju skoro sto ljudi koji rade na Zračnoj luci Split kao vanjski suradnici. Ne vidim da bi se u Hrvatskoj mogla pojaviti još neka tvrtka osim neka od multinacionalnih koje već rade taj posao po europskim zračnim lukama – navodi Peović.
Kaže kako zračne luke u ovom procesu imaju vrlo malo utjecaja, takva je europska direktiva, malo je tu u rukama uprave zračne luke, jer ako imaju svoj ‘handler‘ onda tender provodi Agencija za civilno zrakoplovstvo.
- Zračna luka ostaje izvan svega kao operator sa svojim certifikatima koji podrazumijeva da ona mora regulirati posao zemaljskih usluga kako svoga tako i handlera koji im je konkurencija, no ta regulacija ne može biti cjenovna nego samo sigurnosna i slično.
Siguran sam da će doći do određenih tenzija, jer ljudi koji ostaju u ground handlingu pod udarom konkurencije nisu krivi, u odnosu na one koji neće biti u tom sektoru nego će biti na održavanju, vatrogasci ili neko drugo osoblje koje neće dobiti konkurenciju. Takva je europska direktiva, malo je tu u rukama uprave zračne luke – govori Peović i ponavlja:
- Sudjelovao sam u nekoliko tih procesa i razgovarao s kolegama sa zračnih luka Europi koji su prošle taj proces i definitivno je to jedan bolan proces.
Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo odgovara Tonćiju Peoviću