'Navalili gosti, a nema ih tko uslužiti. Nemamo radnika, a ovi što rade padaju s nogu od umora...', čuju se ovih dana sa svih strana žalopojke turističkih djelatnika koje je zatekao nagli oporavak dubrovačkog turističkog tržišta. Neki optužuju lokalni Stožer civilne zaštite koji ih je, kažu, do sredine lipnja držao u neizvjesnosti hoće li otvarati ili ne, pa ih je neočekivani porast turističkog prometa zaskočio nespremne. Kakav je deficit radnika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu najbolje ilustrira podatak o više od 2.000 aktivnih oglasa na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za zanimanja povezana s turističkom branšom.
Lukšići odigrali fer
Među rijetkim poslodavcima koji su turističku sezonu 2021. godinu dočekali bez kadrovskih manjkova su Jadranski luksuzni hoteli. Kako nam je kazala glasnogovornica te hotelske grupacije Zrinka Marinović sadašnje povoljno stanje rezultat je pravodobnih priprema:
- Jadranski luksuzni hoteli su otvorili sve svoje kapacitete u prvoj polovici srpnja što je iziskivalo pomno planiranje radne snage. JLH već duži niz godina radi na ugovaranju većeg broja ugovora tzv. stalnih sezonaca te na stipendiranju većeg broja učenika, što uz naše stalne djelatnike čini čvrstu bazu zapošljavanja. JLH ima veliki broj sezonskih radnika koji se redovito vraćaju iz sezone u sezonu – kaže Marinović. Otkriva i kako su, da bi prebrodili period potreban za izdavanje radnih dozvola za sezonske djelatnike iz inozemstva, povećali broj radnika putem studentskog servisa te angažirali određeni broj umirovljenika i radnika u tzv. dopunskom radu. Oskudica kadra za hotele iz Lukšićeve grupacije je nepoznanica, među ostalim i zbog uvoza odgovarajućeg profila osoblja:
- S obzirom da je stanje tržišta radne snage prilično slično tzv. predcovid razdoblju, nužno smo upućeni na zapošljavanje radnika iz inozemstva. Najveći broj stranih radnika dolazi iz Makedonije pa potom iz Bosne i Hercegovine – ističe Zrinka Marinović i potvrđuje kako JLH ni u jeku koronakrize nije posezao za nepopularnom mjerom otpuštanja:
- Zahvaljujući državnim potporama za očuvanje radnih mjesta i kvalitetnoj suradnji sa Sindikatom, sačuvali smo punu zaposlenost, a ugovore na određeno vrijeme nismo prijevremeno raskidali radi posljedica Covid krize. Nadajmo se ćemo uspjeti realizirati planove za jesen, ali u slučaju da se ponovi prethodni scenarij, vjerujemo da će Vlada RH osigurati potporu kao i prethodne i ove godine, te da ćemo sa Sindikatom pronaći zajednički jezik – zaključila je naša sugovornica.
U silaznoj putanji
Iskusni turistički djelatnik, bivši direktor hotela Dubrovnik President, umirovljenik Đuro Market ne slaže se sa turističkim djelatnicima da nema radne snage, samo se prema njoj treba drugačije odnositi:
- A priori odbijam to da se pojedini hoteli nisu otvorili što nema radne snage. Nisu otvorili jer nemaju posla, nema turizma u onom obimu kakvog su očekivali i kakvom su se nadali. Svatko želi da se ponovi 2019. godina, ali u Dubrovniku se 2019. neće ponoviti, to je više nego jasno – kaže ovaj Dubrovčanin s dugogodišnjim iskustvom rada u turizmu.
Radne snage ima, smatra, samo joj treba ponuditi normalne uvjete rada, života, adekvatna primanja...
- Pitanje je kako i koliko su plaćeni radnici i nužno je da ih se ne zakida za noćni rad, prekovremeni rad, za rad nedjeljom. Radne snage ima, ali prema radnoj snazi treba biti korektan. Čini mi se da se ta korektnost u zadnje vrijeme izgubila – smatra Market pa dodaje:
- Druga je stvar, kakva je ta radna snaga. Ako ćemo ići od tumačenja nekih turističkih djelatnika ugostitelja kako 'svatko može biti konobar', onda je to pogubno. Kvaliteta usluge u ugostiteljstvu je u silaznoj putanji, što nije čudo, kao ni to da se govori 'ona neka dubrovačka ugostiteljska i turistička škola'. Što se događa? Mnogi ugostitelji redovito angažiraju nestručan kadar, jer smatraju 'svatko može biti konobar' što im je i isplativije nego platiti konobara koji ima i znanje i iskustvo, školovanog konobara koji je stekao umijeće, nastup i ima prisutan civilizacijski faktor.
Dugogodišnji hotelski djelatnik prisjeća se kako je prijašnjih vremena 'na Babinom kuku imali 800 ljudi u stalnom radnom odnosu, sa sezoncima po 1200 zaposlenih'. Naglašava kako danas stalni radni odnos izmiče u turizmu, sve ga je manje.
- Ide se na faktor 'sezonski djelatnik', znamo i za terminologiju stalni sezonac i nije čudo da se ljudi odmiču od turističke djelatnosti, od hotelijerstva i ugostiteljstva – nabraja Market problemes manjkom radne snage u turističkoj branši. Smatra i kako je nakon uspješne 2019. i pojave korone koja je 2020. doslovno zaustavila svijet i stopirala turizam trebalo 'voditi računa o radnoj snazi, zadržati je jer turizam će se vratiti'.
- Nažalost, Dubrovnik ne stoji baš dobro kao ostali dijelovi RH. Dubrovnik će uhvatiti do 50 posto ostvarenja iz 2019. za razliku od puno bolje Istre – prognozira Market. Zaključuje još o nedostatku radne snage u turizmu:
- Malo su se preračunali hotelijeri, falš su kalkulirali, ali teza da nema radne snage ne stoji. Samo radna snaga podrazumijeva ono najminimalnije a to su uvjeti rada i da se radnika ne zakida za prava – poručuje Đuro Market.