StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoNA ZASJEDANJU U INDIJI

Špilja Vjetrenica uvrštena na UNESCO-v popis svjetske prirodne baštine

Piše Maja Rilović Koprivec
1. kolovoza 2024. - 14:16

Špilja Vjetrenica kod Ravnog u našem susjedstvu u BiH, na rubu Popova polja upravo je službeno uvrštena na listu   svjetske prirodne baštine koje je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) imenovala za 2024.

Dogodilo se to na 46. sjednici Odbora za svjetsku baštinu, koja je jučer završila u New Delhiju, a gdje su ukupno 24 mjesta proglašena svjetskom baštinom, a špilja Vjetrenica jedna je od četiri novoupisana mjesta prirodne svjetske baštine.  Potvrđeno je i ovime kako zaista živimo „Bogu u skutu“ u okruženju prirode jedinstvene ljepote jer je Vjetrenica u blizini UNESCO-vih zaštićenih lokaliteta stećaka, od Dubrovnika bisera UNESCO-ve svjetske kulturne baštine udaljena manje od sata vožnje, samo 12 kilometara od Slanoga i mora.   

image

Vjetrenica - špilja

Shutterstock/

Mjesta svjetske baštine smatraju se ‘izvanrednom univerzalnom vrijednošću za čovječanstvo‘ i moraju zadovoljiti barem jedan od 10 bitnih kriterija, kao što je ‘remek-djelo ljudskog kreativnog genija‘ ili vrhunski prirodni fenomen‘ kakva Vjetrenica nedvojbeno jest.

„Smještena u Dinarskom planinskom lancu, Vjetrenica se ističe svojom izuzetnom špiljskom bioraznolikošću i endemičnosti. Poznato još od antike, dobro očuvani prikaz krške topografije jedno je od najvažnijih svjetskih žarišta bioraznolikosti za faunu koja živi u špiljama, posebice podzemnu vodenu faunu. Dom je brojnim globalno ugroženim vrstama kralješnjaka i jedinoj podzemnoj cjevastoj glisti na svijetu, kao i raznolikosti biljnih vrsta koje su endemske za Balkan. Osim toga, nekoliko vrsta pronađenih u špilji Vjetrenici su tercijarne i predtercijarne reliktne vrste, što znači da se mnoge od njih mogu smatrati živim fosilima čiji su najbliži srodnici davno izumrli,“ stoji u službenom obrazloženju upisa na svjetsku prirodnu baštinu za špilju Vjetrenicu.

Špilja Vjetrenica je prva  u svijetu po  bioraznolikosti, ukupna duljina njenih kanala je 7.014 metara, a ima 600 metara uređenih staza. Prosječna godišnja temperatura u podzemlju Vjetrenice je 11,6 °C.

Vjetrenica je hidrološki aktivan protočni speleološki objekt s čak 4 vodena toka, te više desetaka manjih periodičnih tokova s podzemnim jezerima. Speleološke posebnosti ove jedinstvene spilje su magična ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne nakupine siga, te bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, više stalnih potoka i na desetke manjih periodičnih tokova koji teku raznim smjerovima, a ne treba zaboraviti ni pojavu snažnog vjetra na ulazu kao i osjetno strujanje zraka na nekoliko mjesta u unutrašnjosti, po čemu je dobila ime.

Prvo navođenje Vjetrenice kao zanimljivog špiljskog fenomena zabilježio je Plinije Stariji u njegovom djelu "Historia naturalis”, 77. godina prije Krista.  Bila je naseljena još u kamenom dobu. U njoj se nalazi crtež nastao dvanaest tisuća godina prije Krista.

U Vjetrenici je do sada pronađen niz zanimljivih paleontoloških nalaza, među kojima se izdvajaju cjelovit kostur leoparda (Panthera pardus), pronađen 1968.

Špilja je elektrificirana i otvorena za turističke posjete još od 1964. godine.

22. prosinac 2024 09:33