Prosječna plaća je u listopadu iznosila 7140 kuna i bila je 384 kuna veća nego prije godinu dana što je gotovo šest posto nominalnog rasta od kojeg je inflacija pojela 262 kune. Stvarni, realni rast plaća je manji i iznosi 1,8 posto, a to znači da je inflacija izbrisala gotovo 70 posto nominalnog godišnjeg porasta plaća od 5,7 posto. I dogodine će, prema očekivanjima ekonomista, biti slično i rast cijena će smanjivati rast plaća.
U listopadu je najveća prosječna plaća od 10.928 kuna isplaćena u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, a u još sedam djelatnosti je prosječna neto plaća bila iznad 10.000 kuna prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku za plaće 1,37 milijuna zaposlenih u pravnim osobama. Manje od 4800 kuna prima više od 410 tisuća ljudi u zemlji, a među njima 136 tisuća prima plaće koje ne prelaze 3874 kune...
Najslabije prosječne plaće što se kreću od 4533 do 4921 kuna isplaćuju se u proizvodnji odjeće, zaštitnim i istražnim djelatnostima, ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, proizvodnji kože, u ugostiteljstvu te u upravljanju i održavanju zgrada.
Medijalna neto plaća za listopad iznosila je 6039 kuna, a ona sve zaposlene dijeli na pola i pokazuje tako da 684 tisuća zaposlenih prima manje od medijalne plaće, a još ih toliko zarađuje više od medijalne plaće. Statistika kaže da 60 posto svih zaposlenih, njih gotovo 821 tisuća zarađuje manje od prosječne plaće od 7140 kuna. Među 547 tisuća ljudi čije prosječne plaće premašuju državni prosjek, najviše, i to mjesečno preko 11.108 kuna neto plaće, zarađuje 10 posto svih zaposlenih u pravnim osobama, njih 136 tisuća.
Inflacija će i u 2022. smanjivati rast plaće, smatraju ekonomisti. Tako glavni ekonomisti vodećih banaka predviđaju gospodarski rast Hrvatske u ovoj godini od 9,5 posto, a u 2022. godini prosječna očekivana stopa rasta iznosi 4,6 posto, navode iz Hrvatske udruge banaka i dodaju da ekonomisti očekuju da će se tako brz gospodarski rast preliti na tržište rada kroz smanjenje stope nezaposlenosti i rast plaća. Smatraju da će plaće dogodine rasti brže od inflacije i to 3,7 posto prema 2,9 posto i da će povećana inflacija će "pojesti" dobar dio očekivanog rasta nominalnih plaća.
No, iz Hrvatske udruge banaka kažu da ovu brojku treba tumačiti s oprezom jer je riječ o stopi koja mjeri prosječnu razinu cijena. Ukazuju da će se najveći dio međugodišnjeg rasta cijena stvoriti prijenosom veće razine cijena na prvu polovinu godine i da bi se u takvim uvjetima ostvarila prosječna godišnja inflacija od 2,9 posto u drugom dijelu godine trebalo bi doći do smirivanja ovog inflacijskog ciklusa.