"Na stolu su se iskristalizirali dobri prijedlozi, idu u smjeru ispunjavanja načela socijalne osjetljivosti koje je temeljno i načela pravičnosti. Mi smo dobili puno novih informacija da uklopimo što je dovelo do ovakve situacije. Imamo prepoznata dva instituta, dopušteno i prešutno, no što je od 2018. na ovamo dovelo do toga da je prešutno postalo dominantan oblik. Gotovo 95 posto svih prekoračenja se svelo na prešutno, prijedlozi se svode na to da se usmjerimo na segment dopuštenog koji bi trebao biti dominantan. Važno je načelo i financiranja svega toga, mora se osigurati maksimalna transparentnost uz što manje administriranja. Ovo su osnovni principi i načela kojima smo se vodili", izjavio je ministar financija Zdravko Marić nakon sastanka Vlade i banaka o situaciji s nedopuštenim minusima.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako treba osigurati jednaku vrstu regulacije prešutnog prekoračenja kao i dopuštenog prekoračenja te da se omogući ljudima otplata potraživanja u najmanje 12 rata, prenosi Jutarnji list.
Zdenko Adrović iz HUB-a objasnio je Vladi kako se to radi u drugim zemljama.
- Iznijeli smo kamatne stope koje prevladavaju u drugim zemljama, nemaju ograničavajuću efektivne kamatnu stopu.
Marić je kazao kako se nadaju brzom rješenju, no nije definirao koji će to biti rok.
- Ako ne riješimo ovo, dio ljudi će ispasti iz mogućnosti dobivanja minusa - dodao je Vujčić i kazao da je suština da se prešutni minusi vrate pod istu regulativu kao dopušteni minusi, a da dio ljudi s najmanjim primanjima ne izgubi mogućnosti dobivanja minusa.
- Prvo se trebamo dogovoriti na koji ćemo način adresirati to pitanje. Od strane banaka je predložena nominalna kamatna stopa, druga opcija je da ostajemo na EKS-u. Kad se to dogovorimo znat ćemo kojim instrumentima da to riješimo - kazao je.
- 1500 kuna je dodatni proizvod koji je stvarno prešutno prekoračenje. Treba biti malo i trajati relativno kratko vremena, to je zaštita potrošača, da se ne uvale u velik dug. Naš je prijedlog da sadašnja prešutna prekoračenja se zadrže već da se regulativa dopuštenih prebace na njih.
Adrović je kazao kako je sve bilo napravljeno u skladu sa zakonom.
- Ni u jednom zakonu ne stoji da je to iznimka. Kod drugog nije bilo obveze izračuna kreditne sposobnosti. Vidjet ćemo tehnički kako ćemo to organizirati da ljudi ne moraju dolaziti fizički u banke - kazao je.
Vujčić je kazao da su reagirali čim su dobili prve indikacije odnosno prigovore od Ureda za potrošače, a to je bilo 2020. godine.
- Mi smo već u petom mjesecu proveli anketu banaka i vidjeli da je došlo do značajne migracije klijenata. Banke su to radile zbog promjene gdje se naknada uključuje u izračun efektivne kamatne stope. Kad smo ustanovili da je to poprimilo veće razmjere, shvatili smo da to moramo regulirati. Reakcija je bila vrlo brza.