Recesija u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu eurozone, sve je vjerojatnija, dok će inflacija nastaviti ubrzavati te bi mogla ove jeseni dosegnuti vrhunac - iznad 10 posto, objavila je u ponedjeljak njemačka središnja banka.
S industrijom uvelike oslonjenom na ruski plin, Njemačka je među najosjetljivijima europskim zemljama na bilo kakav prekid opskrbe tim energentom, a rastući troškovi plina već utječu na proizvodnju te se očekuje da će biti i gore. "Pad gospodarske proizvodnje u zimskim mjesecima postao je mnogo vjerojatniji. Visoki stupanj neizvjesnosti oko opskrbe plinom ove zime te naglo povećanje cijena vjerojatno će teško opteretiti kućanstva i tvrtke", stoji u izvješću njemačke središnje banke.
Troškovi energije
Ruska plinska kompanija Gazprom priopćila da će doprema ruskog plina u Europu plinovodom Sjeverni tok 1 biti prekinuta na tri dana, od 31. kolovoza do 2. rujna, zbog "održavanja". Rusija ograničava izvoz plina kao odgovor na sankcije Zapada uvedene zbog rusko-ukrajinskog rata. Mnogi, ako ne i većina ekonomista sada smatraju da je recesija u toj zemlji neizbježna.
Visoke cijene i nestašica plina već prisiljavaju tu zemlju na smanjenje potrošnje, pri čemu sektori koji ovise o energentima, od proizvodnje metala do proizvodnje gnojiva, bilježe teške posljedice.
Troškovi energije će u međuvremenu nastaviti povećavati inflaciju, koja bi mogla dosegnuti vrhunac prije jeseni – nešto iznad 10 posto. Time bi stopa inflacije bila za pet puta viša od cilja Europske središnje banke (ECB) o održavanju rata cijena do 2 posto godišnje.
"Ukupno bi stopa inflacije ujesen mogla dosegnuti 10 posto. Rizik od povećanja inflacije je visok, posebno u slučaju potpunog prekida opskrbe plinom iz Rusije", priopćio je Bundesbank. To povećava rizik od brzog povećanja plaća, posebno s obzirom na rekordno nisku nezaposlenost, što bi moglo produljiti razdoblje visoke inflacije kroz spiralu rasta plaća i cijena, upozorio je Bundesbank.
ECB je podigao kamatne stope s rekordno niskih razina prošlog mjeseca kako bi se izborio s inflatornim pritiskom, no daljnja povećanja gotovo su sigurna jer se izgledi za rast cijena ne poboljšavaju.
Plaća za puko preživljavanje
Nijemci su poznate štediše, a u doba pandemije, kad se nije niti moglo trošiti, na stranu se stavljalo još više. No u ovim poskupljenjima i većina Nijemaca na kraju mjeseca ostaje u najboljem slučaju na nuli.
Pokazatelj imetka udruge njemačkih štedionica je prošle godine ukazivao kako tek nekih 15 posto njihovih klijenata tijekom mjeseca potroši baš sve što i zaradi – ili čak i više od toga. Svim ostalim nešto ostane: Kvota štednje u Njemačkoj je 2020. bila čak 16.1 posto ostvarenih prihoda građana, prošle godine "samo" 15 posto, prenosi Deutsche Welle.
Ali u ovo doba inflacije i poskupljenja to se drastično promijenilo. "Računamo s tim da će, zbog značajnih poskupljenja, u perspektivi 60 posto njemačkih kućanstava morati potrošiti čitave raspoložive prihode – ili čak više od toga, svakog mjeseca za puke životne troškove", izjavio je predsjednik udruge njemačkih štedionica (DSGV) Helmut Schleweis za list Welt am Sonntag.
Doduše njemačke štedionice (Sparkassen) su specifične novčarske institucije i još iz doba kad su one bile u vlasništvu pokrajina i kad je zapravo država jamčila za njihov kapital je ostala i njihova obveza da prime svakoga kao svoga klijenta, bez obzira na prihod, dok su komercijalne banke mogle, ako su željele, birati samo one s boljim prihodima.
Sve više se odlazi u minus
Ali zvoni na uzbunu i udruzi Narodnih i zadružnih banaka (Volks- i Raiffeisenbanken). "Visoka inflacija oduzima potrošačima njihovu kupovnu moć pa time se smanjuje i njihova sposobnost štednje", izjavio je predsjednik udruge takvih banaka (BVR) Andreas Martin istom listu. Mnogi još nisu pali "ispod nule" samo zahvaljujući uštedama nastalim u doba pandemije, što drugim riječima znači da već sad troše više nego što zarađuju.
Njegova procjena je kako će kvota štednje u Njemačkoj ove godine biti u najboljem slučaju još nekih 11 posto, ali bankari tek ove jeseni i zime očekuju još ozbiljnije pogoršanje financijskog stanja njihovih štediša, osobito kod onih s manjim i srednjim prihodima. U udruzi štedionica primjećuju kako još mnogi ne žele prihvatiti činjenicu da su zapravo u novčanim poteškoćama nego bilježe ozbiljan porast, za mušterije banke zapravo vrlo nepovoljnih, dispo-kredita koji se otvaraju kad račun padne "ispod nule".
Takva prekoračenja su se "značajno proširila", po svemu sudeći kako bi se nekako premostilo razdoblje do sljedeće plaće ili prihoda.
No kamate na prekoračenje računa su praktično bez ikakve regulative, tako da stranka Zelenih u ovo doba traži da se ograniči njihova visina. Trenutne kamate "na minus" su negdje oko 10 posto, upozorava političar Zelenih Stefan Schmidt, tako da ta stranka smatra "neophodnim zakonski regulirati visinu tih dispo-kamata", izjavio je za Welt am Sonntag. Jer može se očekivati da će još više građana doći u situaciju da moraju prekoračiti iznos na svom računu.
Ne podržava ga većina Nijemca
Oko dvije trećine Nijemaca nezadovoljne su radom kancelara Olafa Scholza i njegove trostranačke vlade, najviše od početka mandata, pokazala je anketa objavljena u nedjelju u Bildu.
Čak 62 posto ispitanika koju je zradila marketinška agencija Insa dalo je Scholzu negativnu ocjenu. Inače,u ožujku nezadovoljstvo kancelarom iskazalo je njih 46 posto.
Socijaldemokrate, vodeću stranku vladajuće koalicije, podržava samo 19 posto građana, znatno manje nego oporbene konzervativce, ali i SPD-ove partnere Zelene.