Po jubilarni, 20. put u Dubrovniku se održava Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva. Ovaj put je mjesto održavanja Hotel Rixos Premium, ali za Dubrovčane i sve sladokusce, posebno one koji cijene domaće proizvode, sajam je pravi festival okusa koji ove godine traje od 23. do 27. ožujka. Ponosan na sajam je i njegov voditelj, Vedran Kraljević.
- Sajam slavi 20 godina, a kad smo krenuli, bilo je 50-60 izlagača a do izbijanja korone ih je bilo blizu 200. Naravno, pauzirali smo dvije godine iz već poznatih razloga. Međutim, nisam se nadao da će ovaj sajam biti baš ovoliko posjećen, da će biti ovoliko izlagača, stotinjak ih je, ali sve je puno posjetitelja. Naravno, morali smo malo koridore proširiti da komunikacija bude kvalitetnija, ali uvažavajući i mjere. Prisutni su izlagači iz svih županija, skoro 70 posto izlagača su isti, imaju svoje kupce i naravno, tu se stvorilo prijateljstvo i interes jer ljudi vole kupovati direktno iz prve ruke, a ne preko 'tri-četiri ruke' a to je i jedan od ciljeva sajma. Uz ovaj bogati program koji ide sa sajmom, tu su predavanja, naši pratitelji, kao što su Hrvatska banka za obnovu i razvoj i Hrvatska gospodarska komora. Ima i zanimljivih kulturnih događanja, recimo nastup KUD-a Sveti Juraj s Osojnika i nastup Klape Bonace koja prati cijeli sajam. Naš program postavljen je i na našoj web-stranici tako da svi zainteresirani mogu preciznije vidjeti i satnice, ističe Kraljević.
U ime Kuće sira i pršuta iz Splita na sajmu je i Mile Perajica.
- Nudimo naš pršut, pancetu, pečenicu, buđolu, sireve - od mladog, kravljeg, skute do ovčjeg, tvrdog sira. Ovo je treća godina zaredom da dolazimo i potpuno smo zadovoljni sa sajmom, lijepo je organizirano, ljudi i smještaj su ugodni, stvarno je super. Dubrovčani jednostavno znaju što valja i dugogodišnji su kupci, jednostavno uzimaju vrhunsku robu. Ako posjetitelji sajma budu imali gdje parkirati, uopće ne sumnjam u uspjeh jer stvarno je bogat izbor izlagača, tu je kvaliteta, izlagači se 'dižu' u smislu pakiranja, asortimana, svega..., ističe sugovornik te dodaje:
- Ljudi inače traže vrhunski pršut, pancetu, sir... Promijenila se struktura kupaca, ljudi su se zasitili 'industrijske robe'. Ljudi znaju što je dobar pršut, ako i ne znaju onda probaju pa kažu: "To je to!" Ne možeš prevariti okus, sad se dosta te robe vakuumira, ima je svakakve, čovjek kad kupi, donese doma, neki dožive razočarenje jer se očekivalo da je 'to to', ali nije. Ali, pomalo, doći će i to na svoje. Naime, još je 'borba', velika je razlika između dobre robe i robe koja se nudi po centrima, treba ljude educirati: što je više ovakvih sajmova, ljudi imaju više prilika probati i znaju razlikovati, uvjeren je Perajica.
Priznaje kako je korona ostavila svoje 'ožiljke' i kod proizvođača pršuta jer se nije moglo raditi, prodavati, a sve se moralo uredno plaćati.
- Danas je stvarno teško biti pršutar jer imaš problem kako nabaviti sirovinu, tu je čekanje od dvije godine tako da stvarno svaka čast svim pršutarima koji se bave ovim jer stvarno nije lako, kazuje Perajica koji ističe kako je posebnost njegovog pršuta lokacija koja u stvaranju pršuta vrhunske kategorije sudjeluje u omjeru od 70 posto.
Cijela je obitelj uključena u posao, njegovo šestero djece, supruga, otac i majka, sestra, tu je i par radnika. Vidi se ta obiteljska sloga već na štandu: dok Mile razgovara s novinarima, mlađi članovi obitelji trude se oko kupaca koji s velikom radoznalošću prilaze i vrlo rado žele probati pršut. Posao se prebacuje s oca na sina, a nada se kako će se to tako i nastaviti. Svakako, vraćaju se i dogodine u Dubrovnik na 'Mediteranski' jer kaže Mile kako nema razloga da odustanu.
Krešimir Krznarić iz Koprivnice iz tvrtke Pampa Tea zajedno sa suprugom Marinom na sajmu nudi čajeve. Ukupno 22 godine bave se proizvodnjom ljekovitog bilja i mješavina domaćih čajeva. Već 17. godinu zaredom na Mediteranskom sajmu predstavljaju svoje proizvode i tako spadaju među prvim izlagačima koji su došli.
- Baš smo zadovoljni organizacijom, ljudima i s druge strane vidimo da su ljudi zadovoljni sa čajevima i već se vraćaju po naše proizvode na sajmu. Poznati smo po čaju od kamilice, lipe, po podravskom čaju, traži se i naš poznati 'Bronhitko' ili recimo 'Smirko' koji je čajna mješavina za smirenje. U 'Bronhitku' je najvažnija komponenta kora od sljeza, majčina dušica, trputac, kopriva. Podravski čaj pojačava imunitet, baza su kamilica, lipa, menta, neven, kupina... A imamo dobar čaj za prostatu gdje je baza vrbovica, kopriva, poljska preslica. 'Smirko' je na bazi valerijane, mente, matičnjaka, hibiskusa. Imamo i 'Gih-tko' koji je u zadnje vrijeme dosta popularan, na bazi je kore vrbe, koprive, poljske preslice, lista breze... Inače, čajevi su izrađeni po tradicionalnim recepturama i dok smo izrađivali čajeve, radili smo ih tako da ne umanjuju vrijednost drugim lijekovima i da se mogu piti u neograničenim količinama. Pazili smo na omjere, da nisu agresivni, da ne škode ljudskom zdravlju, napominje Krznarić.
Čajeve nude u ljekarnama, trgovinama i specijaliziranim dućanima diljem Hrvatske, a čajne mješavine izvoze u Singapur, Japan, Kinu, putem web shopa i unutar Europske unije. Dubrovčanima i svim posjetiteljima sajma čajeve nude po promotivnim cijenama.
- Nudimo oko 18 vrsta mješavina i 40 vrsta bilja, imamo zeleni, crni i bijeli čaj koji nisu naši nego od naših dobavljača iz Kine i Japana, a oni uzimaju naše čajeve. Svake godine izbacujemo nove vrste čajeva, a sad na ljeto idemo s ljetnim čajem koji su više namijenjeni koktel-barovima, koktelima i više su za osvježenje. Prošle godine u restoranima i kafićima počele su se prodavati piramidalna pakiranja, to su ekskluzivna pakiranja, svilenkaste su vrećice, ljudi po kafićima baš traže domaće čajeve a vrlo su praktična, nema cijeđenja, nego ljudi vide ono što piju, po tome smo prepoznatljivi na hrvatskom i svjetskom tržištu. Vidi se da je to domaći, kvalitetan čaj bez dodatnih aroma i aditiva, pojačivača okusa, podcrtava Krznarić.
Sama pakiranja su priča za sebe, spoj je to umjetnosti i umijeća proizvodnje čajeva.
- Naša bakina kamilica je ove i prošle godine na Međunarodnom sajmu hrane među 11 tisuća artikala dobila zlatnu plaketu kao najbolji biljni čaj na svijetu. Naš najprepoznatljiviji brend je podravski čaj ili na engleskom Adria Tea u piramidalnom pakiranju, to su specijalizirane kutije koje su oslikane od našeg poznatog naivnog umjetnika Ivana Jandrašića i tako predstavljaju našu sjeverozapadnu Hrvatsku, dodaje Krznarić pokazujući seriju pakiranja koja svojim izgledom zapravo predstavljaju četiri godišnja doba.
Usprkos 'inflaciji' voćnih, sve je veća potražnja za biljnim čajevima, posebno iz srednje i istočne Europe.
- 'Val voćnih čajeva' je već pri kraju, 2015., 2016. bili su zadnji veći valovi, a sad su sve popularniji biljni čajevi, pa i zbog pandemije koronavirusa. Pa i prije pandemije je bio porast trenda biljnih čajeva jer ih je vrlo jednostavno kombinirati sa sortama zelenih čajeva i dobiti dobre kombinacije, kaže Krznarić koji je sretan što se ljudi koji dolaze na sajam ne žale na cijene.
Kako je dugo na sajmu, svjedočio je njegovom razvoju.
- Svake godine se diže kvaliteta, svake godine je sve zanimljivije, dolaze sve bolji i renomiraniji proizvođači, što je jako bitno kod same kvalitete sajma i vidimo da se organizatori jako trude. Prije smo godišnje na skoro 50 sajmova znali prezentirati naše proizvode, a ovo je sigurno jedan od najboljih sajmova što se tiče organizacije, izložbenog prostora, organizacije parkirališta, osoblje je ljubazno i susretljivo, a i Vedran radi jako dobar posao, komentira Krešimir.
Ante Roca na sajmu predstavlja gospodarstvo Roca, a štand je pun pa je skoro nemoguće popričati s gazdom.
- Inače sam iz Vodica a u Stankovcima imamo jedno imanje, imamo farmu svinja, pršutanu odnosno pogon za proizvodnju suhomesnatih proizvoda i ugostiteljstvo koje prati sve te proizvode. Ovo je peti, šesti put da smo na sajmu i jako mi je ugodno, vrlo rado dođem na ovaj sajam u ovako jednu atmosferu. Dubrovčani mi dosta dolaze i na objed pošto sam na po' puta iz Zagreba do Dubrovnika pa stanu kad idu gori i kad se vraćaju doli pa ih dođem ovdje posjetiti! Ovdje su dobri ljudi, dobra je organizacija, kaže Ante.
Dugo su na tržištu i stvorili su mali brend, veseli ga kad ih ljudi prepoznaju po dobrom pršutu, panceti ili salami.
- Imamo cijelu paletu proizvoda: od pečenice, suhog vrata, imamo tri vrste salame... Imamo salamu od pancete, to je sad jedan novi proizvod i koliko vidim ljudi ovdje ga jako dobro prihvaćaju. Dakle, to je mljevena panceta, ima samo dva posto soli zato ljudima kažem da je to najzdravija salama na svitu! Jako je dobro prihvaćena, pogotovo kod starijih ljudi koji imaju malo problema sa zubima. Dubrovčanima je posebno zanimljiv pršut, pršut je dominantan, posebno kost od pršuta, 'štuk' kako vi ovdje kažete. Zadovoljan sam odazivom, ljudi baš dođu pogledati, uživati i potrošiti. Obilazim sajmove u cijeloj Hrvatskoj i moram reći da je potrošačka snaga ovog tržišta malo veća u odnosu na druga mjesta di idemo, uspoređuje Ante.
Već četiri desetljeća bavi se ugostiteljstvom koje mu je pružilo temelj za sadašnji 'biznis' kojim se bavi posljednjih 15 godina.
- Radimo na napretku, ljudi prepoznaju istinsko, pravo, domaće i sigurno. Ljudi su kroz ove godine izvarani, dosta oprezno uzimaju, međutim, vrlo malo ih kuša, govore: "Nemojte mi davati, malo sam u korizmi, znam k'o ste vi, znam što je iza toga!" To je rezultat dugogodišnjeg razvoja, nema više ništa preko noći, nema prevare, možete naplatiti ali ono što naplatite, morate iza toga stajati, poručuje sugovornik iz gospodarstva Roca.
Otkriva i tajnu dobrog pršuta.
– Najprije ta slanost mora biti umjerena, pogođena, mora se blago osjetiti ta slanost, pršut mora biti prošaran s jednom masnoćom, mora imati jednu boju zreloga mesa i ne smije imati uvijek istu crvenu, jarku boju. Ta crvena, jarka boja govori vam da se upotrebljavaju nitritne soli i nekakvi pojačivači okusa. Kad vidite da je svaka feta 'ista', da je svaki pršut 'isti', onda to znači da je tu već umiješana neka lagana 'kemija', a kad vidite da se pršut razlikuje onda je to prirodni, domaći pršut, pojašnjava Roca.
U gospodarstvo je uključena i supruga, a i zaposlenici.
- Napravimo malo izlet u Dubrovnik, dođemo dan ranije, ostanemo dan kasnije i šetamo našim prekrasnim Dubrovnikom. Obavezno se opet vraćamo, a dolazimo mi u Dubrovnik i inače. Bili smo nedavno i na ustoličenju novog biskupa, dođemo na fešte, posjetimo i svetoga Vlaha, prepričava Roca.
Mediteranski sajam uz zdravu prehranu, ljekovito bilje i zeleno poduzetništvo zaslužuje i još jedan sufiks – 'dragocjeni susreti'.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....