Nakon javne objave detalja planiranih izmjena Zakona o radu, radnici uveliko međusobno komentiraju predviđeno pravo radnika na nedostupnost izvan radnog vremena, smanjenje udjela ugovora o radu na određeno vrijeme, izostanak automatskog odlaska u mirovinu s navršenih 65 godina života i 15 godina staža, ali i omogućavanje rada na izdvojenom mjestu, odnosno od kuće te plaćanje dijela komunalnih troškova od strane poslodavca.
I dok iz grupacije Jadranskih luksuznih hotela odgovaraju kako je izmjene "preuranjeno komentirati jer se radi tek o nacrtu prijedloga zakona", iz turističke agencije Direct Booker koja je u kratko vrijeme od osnutka postala renomirani brand, suvlasnik Nino Dubretić ističe kako bi se u troškove trebala uključiti i država. - Ako poslodavac to ne želi, a država takav rad svojom odlukom omogućuje, mislim da bi država trebala i sudjelovati u subvencioniranju takve posljedice, odnosno izvanrednih troškova po poslodavca. Jer, ako poslodavac to ne želi, znači da ima razlog koji nije taj što ih voli gledati svaki dan u oči nego zato što smatra da je radnik tako produktivniji ili je takva narav posla pa bi država svakako trebala subvencionirati taj dio troškova – ističe Dubretić.
Županijska povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske Dolores Luić kaže kako je i dosad Zakon o radu predviđao ugovor na određeno vrijeme samo kao izuzetak u slučaju potrebe obavljanja sezonskog posla, te je predvidio da se prekid duži od dva mjeseca smatra prekidom Ugovora o radu, tako da novi ugovor na neodređeno vrijeme može ponovno teći te sumnja da će se bilo što promijeniti osim ako se ne ukine rok od dva mjeseca. Na opasku da sindikati traže prekid od šest mjeseci, a država navodi prekid od tri mjeseca, Luić podsjeća da je u praksi dolazilo do zlouporaba te je radnik cijeli život mogao raditi na određeno vrijeme. - Ali, ugovor treba ukinuti ili ga produžiti, jer sezona traje duže od šest mjeseci. No, ako ostane ovako, to će biti samo mrtvo slovo na papiru, kao i do sad. A glede pandemije i rada od kuće, odnosno s izdvojenog radnog mjesta, teško je predvidjeti troškove režija. Ne vidim model prema kojem bi se to moglo izračunati jer svakako živimo u kući ili stanu, ali ne znam kako pravedno izračunati koliki je udio rada od kuće u režijama. Ne znam hoće li to u praksi biti paušal ili će se na platnoj listi nekako drugačije prikazati, ali je u redu da poslodavac snosi povećane troškove dok radnik radi iz doma, jednako kao i troškove službenog telefona – pojašnjava županijska povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
O pravu na nedostupnost Luić naglašava kako to ovisi o kojem poslu je riječ, jer nije svaki posao isti. - Postoje radna mjesta gdje je to nemoguće realizirati. Inače, to je u redu za radnike koji isključivo rade svoje radno vrijeme. Konkretno, mislim na prodavačice u trgovini nakon radnog vremena koje potom idu doma i od njih poslodavac više nema što tražiti. Ali, postoje profesije kojima radno vrijeme ne završava kad radnik ode doma, primjerice zdravstvenim radnicima ili meni jer me radnici mogu nazvati za savjet. Tu će sindikati vjerojatno imati brojne primjedbe i prijedloge, ali će se vrlo malo promijeni! Jer, inicijative sindikata se često u startu odbijaju i obično se zakoni donose onako kako su "zacrtani" te sindikat kao socijalni partner i ne bude partner – kaže Luić.
Na opasku o specifičnosti uglavnom sezonalnih uvjeta rada u turističkoj djelatnosti za Jadransku Hrvatsku, Luić kaže da se to ne pregovara kod akata kao što je Zakon o radu. - Regionalno se to može gledati kod nekih manjih propisa, ali se Zakon o radu jednako primjenjuje na teritoriji cijele Republike Hrvatske. Kako uvijek postoji neki izuzetak, tad se formulira rečenica "ako se radnik i poslodavac drugačije ne dogovore" i taj se dio rješava na razini kolektivnih ugovora dok Zakon o radu kao temeljni akt probleme regulira univerzalno – ističe Dolores Luić.