Gospodarenje otpadom jedan je od ključnih problema diljem Hrvatske, a rješenje je u izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Onaj u Lučinu razdolju godinama se spominje kao rješenje za zbrinjavanje otpada iz cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Dokle se stiglo s jednim od ključnih infrastrukturnih projekata, razgovaramo s direktorom društva Josipom Bačićem:
Hoće li projekt biti navrijeme gotov, kako nam se ne bi dogodio zagrebački ‘scenarij‘, s obzirom da za objekte tek treba ishoditi građevinske dozvole?
Kako i sami navodite, Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje je dio rješenja za očuvanje i zaštitu okoliša na području Dubrovačko-neretvanske županije i kao takav predstavlja strateški projekt Republike Hrvatske, i jedan je od najznačajnijih projekata u području gospodarenja otpadom kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, tako i u Republici Hrvatskoj te je kao takav prepoznat i uključen u sve relevantne dokumente koji se odnose na gospodarenje otpadom.
Radovi projektiranja i izvođenja se izvode sukladno ugovornoj dinamici i ugovornom roku dovršetka i u ovom trenutku ne postoje sumnje kako Izvođač neće poštivati Ugovorne rokove.
I kad bude završen, Centar koji će se prostirati na 34 hektara površine nije konačno rješenje, radi se o kompleksnom sustavu u koji su uključeni svi gradovi i općine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prate li oni vaš tempo?
Izgradnja CGO Lučino razdolje planirana je u svrhu uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i u nadležnosti je Dubrovačko-neretvanske županije. Reciklažna dvorišta, građevine za obradu odvojeno prikupljenog otpada poput sortirnica i kompostana su u nadležnosti jedinica lokalne samouprave i sastavni su dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Nadamo se da će do početka rada Centra biti izgrađena i sva ostala komunalna infrastruktura potrebna za funkcioniranje cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom.
Građani Lučino razdolje percipiraju kao novi deponij otpada koji će zamijeniti dosadašnja odlagališta poput dubrovačke Grabovice. No to nije tako jer Centar nije deponij. Što će se točno u Centru raditi?
Nažalost zbog opetovanih izjava dijela političke oporbe, dio javnosti percipira CGO kao novo odlagalište smeća, poput Grabovice. CGO Lučino razdolje nije zamišljen, niti projektiran, niti će biti odlagalište otpada već postrojenje za obradu otpada uz primjenu najboljih dostupnih tehnologija, poštujući sve zahtjeve propisa i struke za sprečavanje negativnog utjecaja na sve sastavnice okoliša. Planirani projekt je projektiran i usklađen s odredbama Europske Direktive, što znači da je za svaki dio ovog postrojenja predloženo tehničko-tehnološko rješenje s liste EU najboljih raspoloživih tehnika.
CGO Lučino razdolje je složena građevina koja se sastoji od međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog i drugog otpada, gdje se količina neiskoristivog otpada koji ostaje na kraju procesa obrade svodi na minimum nastalog otpada pogodnog za odlaganje. U postrojenju za mehaničku obradu izdvajaju se reciklabilne frakcije i frakcije pogodne za gorivo iz otpada (GIO/RDF). Produkt biološke obrade je bioplin koji će se koristiti unutar postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije. Na kraju ostaje bio stabilizirani materijal pogodan za odlaganje. Osim navedenoga, predviđeno je i postrojenje za obradu građevnog otpada i prostor za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenih komponenti otpada.
Hoće li Centar moći zbrinjavati i medicinski otpad?
Prema projektnoj dokumentaciji, CGO Lučino razdolje neće zaprimati ni zbrinjavati medicinski otpad niti bilo kakav opasni otpad.
Metalni otpad također je jedan od problema. Trenutno imamo nekoliko koncesionara koji besplatno odvoze odbačenu bijelu tehniku. Hoće li se Centar baviti i time?
U sklopu CGO Lučino razdolje, Ulazno-izlazna zona je i prostor za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenih komponenti otpada. Prikupljat će se i privremeno skladištiti manje količine posebnih vrsta otpada, ali ne i odbačena bijela tehnika.
Razdvajanje otpada na kućnom pragu u Hrvatskoj je nažalost i dalje u povojima, no povratna naknada za ambalažu, plastičnu i staklenu, kod nas daje odlične rezultate. No smanjenjem plastične ambalaže i proizvoda poput jednokratnih slamki ili pribora za jelo, povećava se udio papirnatog i kartonskog otpada. Bi li trebalo i za tu kategoriju uvesti povratnu naknadu?
Ciljevi gospodarenja otpadom su propisani Zakonom o gospodarenju otpadom, a propisuju se radi poticanja prelaska na gospodarstvo koje je u većoj mjeri kružno i u kojemu se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa, a stvaranje otpada se svodi na najmanju moguću mjeru.
Za proizvode poput plastičnih slamki i pribora, kao i za puno vrsta plastike, nema povratne naknade. Plastični otpad često završava u prirodi, te narušava prirodne ekosustave i ugrožava životinje, biljke i njihova staništa. Svima je poznat problem s mikroplastikom u morskim organizmima. Zato je cilj smanjiti plastični otpad na više načina, a jedan od glavnih zadataka u EU, pa tako i u RH, je zabrana jednokratnih plastičnih predmeta i njihova zamjena višekratnim predmetima (predmeti koji se mogu ponovno koristiti). Dakle, nije cilj zamijeniti jednokratnu plastiku s jednokratnim kartonom. Ali ako se već mora koristiti za jednokratnu uporabu, tada je bolje koristiti kartonske ili papirnate proizvode koji su manje štetni za okoliš, mogu se reciklirati ili kompostirati.
Do prije nekoliko godina Kina je bila najveći uvoznik ‘otpada‘, plastike, papira i metala, no trenutno takav otpad ne otkupljuju. Osim Kine, postoje li druga tržišta za takvu sirovinu?
Činjenica je, da je Kina zabranila uvoz odvojeno prikupljenog otpada (plastike i papira). Međutim, nije cilj odvojeno prikupiti otpad kako bi ga neka treća zemlja iskoristila, ovisno o njihovim potrebama. Tom problemu se treba pristupiti sustavno, od samog nastanka proizvoda, njegove upotrebe do zbrinjavanja tj. recikliranja i ponovne uporabe. Kao rješenje, europski zeleni plan će EU pretvoriti u moderno, resursno učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Trećina od 1,8 bilijuna eura ulaganja iz plana za oporavak u okviru instrumenta Next Generation EU i sedmogodišnjeg proračuna Unije bit će namijenjena financiranju europskog zelenog plana. Cilj europskog zelenog plana je učiniti Europu klimatski neutralnom do 2050., potaknuti gospodarstvo zelenom tehnologijom, stvoriti održivu industriju i promet, te smanjiti onečišćenje.