Prošli tjedan dogodilo se nešto ravno čudu - pronašla sam uslugu koja je jeftinija u Fini nego u komercijalnim bankama, piše Jutarnji list.
Uistinu je postignuće natjerati čovjeka da se osjeća dobro kad stigne u poslovnicu Financijske agencije i sazna da je naknada za polog kovanica samo 1 posto, za razliku od nameta koji su početkom veljače ove godine potiho uveli u Erste banci, u koju sam, kao i niz godina prije toga, došla na račun položiti sakupljene kovanice.
Sve sam napravila kako se od mene očekuje - razvrstala ih, zbrojila, uklonila strane valute koje se uvijek nekako zavuku te činovniku na šalteru pružila i papirić s točnim izračunom.
”Znate li da je naknada za polog kovanica 10 posto?”
”Oprostite, koliko?”
”Deset posto.”
”Zafrkavate me, zar ne?”
”Ne, ozbiljan sam, početkom veljače uvedena je naknada od 10 posto”, govori mi činovnik pa čeka dok ne odlučim hoću li položiti taj kovani novac ili pobjeći glavom bez obzira.
”Ali vi tu ne morate čak ništa niti raditi... Sve je razvrstano, a imate i kovinomat. Pa kako 10 posto?” unezvjereno ga ispitujem iako siroti čovjek za šalterom nema baš ništa s novouvedenim naknadama.
Stojim ukopana ispred šaltera banke uvjerena da to mora biti neka pogreška i da ću se svakoga trena probuditi okupana znojem, ali i s olakšanjem kad shvatim da sam sve to samo sanjala. To se ipak ne događa, pa posramljena odlazim iz banke, spominjući nekakve lihvare i mrmljajući si u bradu kao da sam skrenula s pameti.
Teglim stoga sve te kovanice u nekoliko stotina metara udaljenu Finu, u kojoj će mi na isti iznos uzeti naknadu od 1 posto. Ta mi je naknada nekad bila nezamisliva - pa što bih nekome plaćala da mi razvrstane kovanice zamijeni za papirnati novac - ali vremena su se promijenila.
Razmišljam poslije koji to opravdani razlog banka može imati da za neku uslugu uvede namet od 10 posto i ima li to kakve veze s našim skorašnjim ulaskom u eurozonu, kada će Hrvati masovno mijenjati kovanice kune, no iz Erstea sve pravdaju povećanjem troškova poslovanja.
”Erste banka je od 1. veljače ove godine naknadu za uplatu kovanica kuna u korist računa građana uskladila s naknadom za uplatu kovanica u eurima te ju povećala s 2,5 posto na 10 posto. Pritom je važno napomenuti da se naknada za uplatu kovanica kuna ili eura na račun građana odnosi isključivo na uplate veće od 100 kuna dnevno, odnosno 15 eura. Odluka o promjeni visine ove naknade prvenstveno se temeljila na povećanju troškova poslovanja, odnosno povećanim manipulativnim troškovima obrade i opskrbe kovanicama”, poručili su iz Erstea.
Tvrde da im nije bila namjera demotivirati ljude da donose kovanice te podsjećaju da se naknada plaća isključivo na iznose veće od 100 kuna, a da ljudi, prema njihovu iskustvu, na račun uglavnom dolaze polagati manje iznose.
U slučaju većih iznosa, tvrde, potreban je veći utrošak vremena i ljudskih resursa u poslovnici, a tvrde i kako naknada nema veze s ulaskom u eurozonu te da će građani moći bez naknade uplaćivati i mijenjati za euro kovanice kune u periodu od 12 mjeseci od uvođenja eura.
Raspitali smo se potom i kakva je situacija u ostalim većim bankama u Hrvatskoj, pa tako doznajemo da Hrvatska poštanska banka, kao i PBZ, svojim klijentima koji u poslovnice dolaze položiti kovanice kune ne naplaćuju nikakvu naknadu. Naknadu svojim korisnicima ne naplaćuje ni Zaba, u koju građani kovanice mogu doći besplatno položiti putem kovinomata.
Naknada zato postoji u OTP banci, no isključivo na iznose veće od 1000 kuna, kad naknada iznosi 5 posto, odnosno minimalno 50, a maksimalno 1000 kuna, i kao takva je uvedena 2013. godine te se nije mijenjala.
Naknada u RBA iznosi 2,5 posto i na toj je razini definirana još 2012. godine. Iz svih banaka poručuju da će se kovanice kune prema Zakonu o euru tijekom 2023. moći polagati i mijenjati za euro bez naknade za najviše sto novčanica i sto kovanica po transakciji, dok će banke za iznose veće od toga moći uvesti naknadu. Nadajmo se ne u iznosima od 10 posto.