StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvotrgovački karteli

Hoćete odgovor zašto uvođenjem eura cijene rastu? Jer poanta igre tržišta nije dobrobit društva nego profit pojedinca

Piše Marin Prvan/SD
22. siječnja 2023. - 21:53

Od početka 2021. do studenoga 2022. indeks potrošačkih cijena u Hrvatskoj narastao je 19,5 posto. Sada, prihvaćanjem eura, prihvatili smo i kaos tranzicijskog perioda na novu valutu, što sad tržište iskorištava za maksimiziranje profita - onoga što i jest sama (tržišna) poanta.

Očekivano (i pomalo dosadno), ekonomski "stručnjaci" se ovih dana bave emitiranjem svojih vrijednih - i potpuno beskorisnih - analiza. Kao da već nije dovoljno loše što tradicionalni ekonomisti, gotovo sa savršenom preciznošću, ne uspijevaju u pokušaju predviđanja nadolazeće dinamike sektora svoje ekpertize, već neki dobivaju i Nobelove nagrade za modele koji su potpuno nemoćni pri obrani od stalne krize koje u naše živote gura metafizika "nevidljive ruke".

Ako ne možete predvidjeti što će se dogoditi u sustavu, onda ne razumijete sustav.

Današnje društvo održava globalnu ekonomsku arhitekturu koja postaje toliko složena da na kraju nećemo biti u stanju prevesti što se, zapravo, događa. Južnokorejski ekonomist Ha-Joon Chang je to sažeo otprilike ovako: "Ekonomija je postala poput katoličke teologije u srednjovjekovnoj Europi. Postala je jezik vladara. Dakle, ako ne ‘govorite ekonomiju‘, ne možete sudjelovati ni u kakvoj raspravi.

Naročito u zadnjih nekoliko desetljeća neoliberalizma, poticalo nas se, a nekad čak i tjeralo, da sve promišljamo u ekonomskim pojmovima. Dakle, kada pokušavate zaštititi knjižnicu ili muzej, morate iznijeti taj ekonomski argument da će to, na primjer, potaknuti učenje, povećati inteligenciju i produktivnost ljudi. Čemu to? Nažalost, to morate učiniti, inače vam, ne govorite li ‘ekonomski‘, neće dopustiti da sudjelujete... Morate pripadati svećenstvu."

Neki od tih "svećenika" iz redova hrvatskih "neoliberalaca" sada rade vlastite analize, koje se uglavnom sastoje od neuspješnih pokušaja razumijevanja trenutnih tržišnih zbivanja - kroz prizmu tržišnih dogmi. Tako se jedan od njih žali da je "zaista teško pronaći argumente koji bi opravdali rast cijena u svega nekoliko dana", samo da bi odmah dodao da "naravno, trgovci imaju pravo na dizanje cijena."

Sad... Kako "pronaći argumente" za rast cijena dok "trgovci imaju pravo na (njihovo) dizanje"? Pa, evo jedan argument, ovako iz glave: Cijene rastu jer poanta igre tržišta nije dobrobit društva nego profit pojedinca.

"Ali, ali, potrošači će to kazniti!" Kako, da umru od gladi dok korporacije dogovorno maksimiziraju zaradu? Možda je krajnje vrijeme da netko javi agentima slobodnog tržišta da više ne živimo u vremenima stotina malih obrtnika i trgovaca koji, u predindustrijsko doba, pokušavaju staviti hranu na stol svoje obitelji. Danas nekoliko korporacija - (gotovo) doslovno - posjeduje svoje nišno tržište unutar kojeg, po definiciji sistema, streme najvećoj mogućoj marži.

Stoga, ništa nije jeftinije zbog tržišta - barem ne više, u trenutnoj fazi kasnog kapitalizma, u kojem su sistemska stremljenja slobodnog tržišta proizvela oligopolske industrije - jer tržište, od jutra do mraka, maksimizira profit, tj. postavlja najviše (!) moguće cijene. Osim toga, konkurencija više ne postoji, već su je zamijenili - karteli.

Što se tiče smanjenja proizvodnih troškova, oni se konstantno zbivaju zbog, naravno, tehnološkog napretka - a njega, umjesto da se know-how množi i razvija, marljivo sabotira alat intelektualnog vlasništva i ostale protekcionističke metode "slobodnog" tržišta. Pogledajte samo kako je Amerika - najneoliberalnija zemlja - proglasila "ekonomski rat prijetnji iz Kine". Prijetnja je, jasno, to što će Kina uskoro postati gospodarski uspješnija od SAD-a.

Adam Smith, utemeljitelj "moderne" tržišne ekonomije je napisao: "Ne očekujemo svoju večeru zbog dobronamjernosti mesara, pivara ili pekara, već zbog njihova obzira prema vlastitom interesu. Ne obraćamo se njihovoj ljudskosti, već njihovom samoljublju, i nikada im ne govorimo o vlastitim potrebama, već o njihovim prednostima."

Shvatili ste; kod tržišnih ekonomista nema "dobronamjernosti", "obzira", "ljudskosti" ni "potreba", već su oni zamijenjeni "vlastitim interesom", "samoljubljem" i "prednostima". Možda baš zato stručnjaci "ne razumiju" zašto cijene rastu. Jer, onaj prekaljeni kapitalist, koji stručno rukuje ovakvom ekonomijom, zna da je rast cijena za njega uvijek - dobar.

26. studeni 2024 00:11