Hoće li nakon uvođenja eura opstati mjenjačnice i silni bankomati u Dubrovniku? Evo što kažu u Hrvatskoj narodnoj banci

Uvođenje eura početkom iduće godine u Hrvatsku dovest će do brojnih promjena, koje će utjecati i na poslovanje mjenjačnica.

Dubrovnik ima brojne mjenjačnice u kojima je upravo prodaja i otkup eura najvažniji dio poslovanja, kaže nam djelatnica s dugogodišnjim iskustvom.

– Naši vlasnici nadaju se da će zaživjeti kriptovalute i zamijeniti poslovanje s eurima, koji se definitivno najviše mijenjaju. Kod nas je prodaja i otkup eura minimalno 70 posto prometa, ako ne i više, a iza eura dolaze dolar i funta – kaže naša sugovornica. – Dosta je država koje su u Europi, a nisu prešle na euro i iz kojih dolaze naši gosti. Hajdemo reći da je tu naša šansa. Moram reći i da je puno njih neupućeno pa misle da se u nas može platiti eurima.

Što se tiče kriptovaluta, one na jugu nisu puno zaživjele, dodaje.

Uvođenjem eura neizvjesna je sudbina mjenjačnica u Dubrovniku i zaposlenih u njima, ali i silnih bankomata na Stradunu

Tonći Plazibat/cropix

– Znam da se na sjeveru Hrvatske otvorila mjenjačnica samo za kriptovalute, ali to je u nas još beskorisno jer je promet jako mali. Mijenjanje kriptovalute traje i do 15-tak minuta, što usporava posao, pa im je i to mana u 'klasičnim' mjenjačnicama – kazuje.  

EVO ŠTO KAŽU IZ SREDIŠNJE BANKE

Prema podacima Hrvatske narodne banke, mjenjačnice godišnje na promjeni deviza u kune i obrnuto naprave promet od skoro 30 milijardi kuna. Najveći dio tog prometa upravo je vezan uz eure. Podaci iz 2019. godine navode kako je kroz mjenjačnice prošlo čak 3,5 milijarde eura.

Na dan 14. siječnja, 1147 pravnih osoba odnosno obrta imalo je odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje mjenjačkih poslova, stiglo je u odgovoru na naš upit iz HNB-a.

- Od tog broja 39 ovlaštenih mjenjača obavljaju mjenjačke poslove na području grada Dubrovnika, i to na oko 90 mjenjačkih mjesta, od kojih je manji broj onih na kojim se obavljaju mjenjački poslovi tijekom cijele godine. Dakle, ovlašteni mjenjači na području grada Dubrovnika uglavnom obavljaju mjenjačke poslove sezonski, pri čemu to razdoblje ne traje samo tijekom ljetne sezone nego u nekim slučajevima i tijekom proljeća odnosno jeseni – stoji u odgovoru za naš portal iz Hrvatske narodne banke.

Uvođenjem eura neizvjesna je sudbina mjenjačnica u Dubrovniku i zaposlenih u njima, ali i silnih bankomata na Stradunu

Tonći Plazibat/cropix

- Također, pravne osobe i obrti ne smiju obavljati mjenjačke poslove bez odobrenja Hrvatske narodne banke te bez upisa djelatnosti mjenjačkih poslova u odgovarajući registar. Napominjemo da Hrvatska narodna banka objavljuje ažurirane podatke o izdanim, oduzetim te odobrenjima koja su prestala vrijediti po sili zakona svakog mjeseca na internetskoj poveznici.

- Mjenjačke poslove ne obavljaju sve pravne osobe odnosno obrti koji imaju odobrenje za obavljanje mjenjačkih poslova, jer su neki ovlašteni mjenjači stavili tu djelatnost u mirovanje. Procjenjujemo da u vrijeme turističke sezone mjenjačke poslove obavlja oko 900 ovlaštenih mjenjača na oko 3.500 mjenjačkih mjesta (jedno trgovačko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske te jedna agencija obavljaju mjenjačke poslove na oko 1.000 mjenjačkih mjesta) – napomenuli su.

'VEĆINI TO NIJE GLAVNA DJELATNOST'

 - Pretežiti dio od 900 pravnih osoba i obrta koji se bave pružanjem mjenjačkih usluga obavlja i druge djelatnosti, pri čemu im djelatnost mjenjačkih poslova nije glavna djelatnost. Procjenjujemo da oko 200 pravnih osoba i obrta obavlja djelatnost mjenjačkih poslova kao glavnu djelatnost te da te pravne osobe i obrti pružaju svoje usluge na oko 400 mjenjačkih mjesta u kojima radi između 600 i 800 zaposlenika, od kojih su dio sezonski zaposlenici – procjenjuju u HNB-u.  

- Prema podacima o prometu koji su ovlašteni mjenjači ostvarili pri trgovanju s fizičkim osobama (ne smiju trgovati s pravnim osobama), u razdoblju od siječnja do prosinca 2021. godine udio eura u ukupnom prometu (otkup i prodaja) iznosio je oko 87%. Druga valuta po veličini prometa u istom razdoblju je američki dolar, s udjelom od oko 6%, dok je treća valuta po veličini prometa švicarski franak s udjelom od oko 5%. Najveći promet vezan uz otkup odnosno prodaju strane gotovine ovlašteni mjenjači ostvaruju tijekom srpnja i kolovoza. - Uvođenjem eura kao službene novčane jedinice u Republici Hrvatskoj zasigurno će doći do smanjenog interesa za pružanjem mjenjačkih usluga. Najvjerojatnije je da će se mjenjačkom djelatnošću nastaviti baviti manji dio od postojećeg broja ovlaštenih aktivnih mjenjača, odnosno da se tom djelatnošću neće baviti više od 150 ovlaštenih mjenjača u uvjetima kada će euro postati zakonsko sredstvo plaćanja u RH. Također, za pretpostaviti je da će tu uslugu prvenstveno nastaviti pružati trgovačka društva koja upravljaju hotelima, kao dio ukupne usluge koju pružaju svojim gostima, te manji broj pravnih osoba koje će svoj poslovni interes pronaći u trgovanju s gotovim novcem tridesetak stranih valuta s kojima se trguje na hrvatskom tržištu stranih sredstava plaćanja – istaknuli su iz HNB-a.

Uvođenjem eura neizvjesna je sudbina mjenjačnica u Dubrovniku i zaposlenih u njima, ali i silnih bankomata na Stradunu

Tonći Plazibat/cropix

S druge strane, vlasnici mjenjačnica kažu da je uvođenjem eura ugroženo oko 10.000 njihovih djelatnika, posebno onih zaposlenih u mjenjačnicama kojima je mjenjački posao glavna djelatnost. Kako će na kraju izgledati priča s mjenjačnicama, poslovanjem i potrebom za djelatnicima, pokazat će se već za godinu dana, nakon što se 1. siječnja 2023. u Hrvatsku uvede euro kao službena valuta.