U pandemijskoj 2020. godini, ukupno je potrošeno manje električne energije nego u 'normalnim' godinama, a omjer skuplje struje u odnosu na nižu tarifu je porastao. To se može pripisati činjenici da dio gospodarskih objekata nije mogao raditi, a turistička sezona na dubrovačkom području nije dostigla ni 20 posto prometa iz 2019. godine. Kućanstva su, uvjerava stručnjak za energetski sektor, itekako bila prisiljena trošiti više nego prijašnjih godina.
Pad i na području Eletrojuga
Iz Hrvatske elektroprivrede navode kako je u 2019. godini, na distribucijskom području Elektrojuga Dubrovnik prosječna satna potrošnja svih kupaca, kućanstva i poduzetništva, u razdoblju više tarife iznosila je 74,05 megavatsati, a u razdoblju niže tarife 49,14 MWh. Satna potrošnja u razdoblju više tarife bila veća 2,11 puta veća od potrošnje u razdoblju one 'jeftine'. Prosječna satna potrošnja u višoj tarifi u 2020. godini iznosila je 68,43 MWh, a u nižoj 37,74 MWh, pa je omjer lani porastao na 2,54.
- Zbog utjecaja pandemije bolesti COVID-19 potrošnja električne energije u Hrvatskoj u 2020. bila je 6,8 posto manja od potrošnje u 2019. Do pada potrošnje došlo je i na području Elektrojuga Dubrovnik – kažu u HEP-u.
Inače, za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbom, a ona su ujedno i najveći broj kupaca u Hrvatskoj, tarifna stavka za energiju u višoj tarifi iznosi 0,95 kuna po kilovatsatu, a u nižoj 0,56 kn/kWh.
Nenad Kurtović, savjetnik Udruge Splitski potrošač za pitanja koja se tiču energije, kaže kako HEP dosad nije javno objavio podatak kojim raspolaže, a po kojem su gospodarski objekti trošili manje, a kućanstva više struje u pandemiji.
- Po novom zakonu o tržištu električne energije, svi će ti podaci morati biti objavljeni. Prema informacijama kojima raspolažem iz drugih izvora, kućanstva su trošila više jer smo bili prisiljeni biti u kućama, neki su radili iz doma, što objašnjava veću potrošnju više tarife – komentira Kurtović.
O podjeli skuplje i jeftinije struje, a u ovom ljetnom računanju vremena niža tarifa se obračunava od 22 do 8 sati, zimi od 21 do 7 sati, ne odlučuje HEP nego Hrvatska energetska regulatorna agencija. Ovakva podjela tarifa posljednji je put utvrđena prije 20 godina.
- Otkako imamo fiksni dio naknade za obnovljive izvore, trošio danju ili noću, uvijek se plati 10,5 lipa za kilovatsat u tu svrhu. U susjednoj BiH i dalje imaju jeftiniju tarifu nedjeljom i tri sata poslijepodne tijekom radnog tjedna, s tim da oni imaju drugačiju strukturu proizvodnje i potrebe potrošnje u te sate. Susjedi s druge strane imaju još i nižu tarifu od ovih 50 posto manje koliko mi plaćamo noću u odnosu na dnevnu tarifu. Sve ovisi o tome kakva je proizvodnja unutar elektroenergetskog sustava, o čemu Regulator vodi računa. U Europi već imate slučajeva da opskrbljivači kupcima nude popust onda kad imaju višak energije, ali to je za nas daleka budućnost jer u tom slučaju treba imati tzv. napredna brojila – pojašnjava Kurtović.
Kako uštedjeti?
Kako mudro iskoristiti nižu tarifu i uštedjeti na računu za struju? Savjetnik za energiju u Splitskom potrošaču kaže kako nemamo mnogo prostora za uštede. Plin je stigao do Splita, ali malo tko od njega ima koristi, kaže sugovornik, pokoja kuća ili institucija koja ima ugrađene dimnjake. Najveća stavka u računima se odnosi na grijanje i hlađenje, koje nam je potrebno danju, osobito sad kad se mnogo više vremena provodi u kućanstvu, a na ovim prostorima se primarno grije na struju.
- Rijetke mogućnosti prebacivanja u nižu tarifu su bojleri i uređaji s tajmerom čije paljenje možemo ugoditi za noćne sate, kao što su perilice rublja ili suđa. Sve drugo je teško s obzirom na životni ritam – kaže Kurtović.
Nakon uređaja koji služe za grijanje i hlađenje, najveći potrošači električne energije su bojleri i aparati za kuhanje. Te stavke odnose 70 do 75 posto potrošnje u kućanstvu. Iako može djelovati banalno, ukoliko se koriste često, i mali uređaji poput fena, pegle i plazma televizora, mogu biti veliki potrošači.
- Plazma televizori mogu trošiti i do pola kune po satu, više nego LED ekrani, čak i ako je u pitanju zadnja tehnologija AAA. Kad bih koristio televizor od 8 do 20 sati, a plazme imaju relativno visoku snagu, potrošio bih pet ili šest kuna dnevno. Značajni potrošači znaju biti i računala, osobito ako se 'skidaju' filmovi ili serije. Klasične, wolfamove žarulje zamijenili smo LED žaruljama i sad trošimo šest do sedam puta manje na rasvjetu, ali tu su nam uštedu sad odnijela računala i ostala zabavna elektronika – napominje Kurtović.
S obzirom da su građani prisiljeni više boraviti u domovima, da ih se poziva na odgovorno ponašanje, distancu, rad od kuće i da učenici svako toliko imaju online nastavu, država je, smatra sugovornik, trebala utjecati na privremeno smanjenje računa kućanstvima u pandemiji, uzimajući u obzir HEP-u dobit.