Ne divlja samo cijena nafte – zlato je na trećem od svoja tri povijesna vrhunca. Prošlog ponedjeljka unca zlata na međunarodnim tržištima prekoračila je razinu od 2000 dolara. To svakako odražava potragu ulagača za sigurnom investicijskom lukom zbog rata u Ukrajini, objavila je Slobodna Dalmacija.
Cijene zlata na fizičkom su tržištu skočile za 1,6 posto, na 2001,21 dolar po unci. U terminskim ugovorima na američkom tržištu uncom zlata trgovalo se po dva posto višoj cijeni, od 2005,70 dolara.
Bijela kuća zabranila je uvoz nafte iz Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu, što bi u svjetskom gospodarstvu moglo izazvati stagflaciju. To bi značilo da bi gospodarska aktivnost stagnirala dok bi cijene i dalje rasle. Logično je stoga da ulagači traže utočište.
No ulaganje u zlato nije isto što i kupnja dionica ili obveznica. Investiranje u njega, bilo fizičko zlato ili vrijednosne papire povezane sa zlatom, složena je odluka koju treba donijeti nakon pažljivog razmatranja.
Ulaganje u zlato s očekivanjem da nikada neće izgubiti vrijednost loša je ideja. Zlato je, kao i svako drugo ulaganje ili financijska imovina, podložno silama ponude i potražnje, koje stvaraju fluktuacije cijena.
Prema financijskim stručnjacima, zlato bi trebalo zadržati samo na malom dijelu vaše cjelokupne imovine. Budući da djeluje kao sigurnosna mreža, to se smatra dobrim savjetom. Ako vrijednost svih drugih ulaganja padne naglo, vrijednost zlata trebala bi porasti, što bi vam omogućilo da izbjegnete gubitak svega. No ništa nije zajamčeno.
Aneksija Krima i skok cijena
Predviđati kretanje cijene uvijek je rizično. No jedno se pokazalo prilično točnim u pogađanju trenda, usprkos tome što analitičari nisu mogli predvidjeti kakve krize su pred svijetom u trenutku kad su ga iznijeli. Naime, dosta godina prije pandemije i potom rata u Ukrajini, još u ožujku 2015., analitičari Australsko-novozelandske bankovne grupe prognozirali su da će potražnja za zlatom biti udvostručena do 2030. i porasti na 5000 tona, s tadašnjih 2500, što će dovesti do povećanja cijene na 2400 dolara za uncu – izvijestila je Al Jazeera. Kako je ovih dana krenulo, moglo bi se doista dogoditi da cijena zlata dosegne tu, pa i višu rekordnu razinu.
Naime, zlato je u tom trenutku koštalo samo 1147 dolara za uncu, a prethodno je rekord bilo oborilo 2011. godine, kada je cijena porasla na čak 1921 dolar.
Godinu dana prije toga, upravo je Rusija naglo povećala otkup zlata na svjetskom tržištu i značajno popunila zlatne rezerve, pa je krajem 2014. imala više od 1100 tona. Zašto baš tada taj nagli skok? Pa, uzmemo li u obzir da je te godine Rusija anektirala Krim, logika je više nego jasna. Očito zbog sankcija s kojima se suočila, a možda i budućih planova za koje se znalo samo u Kremlju.
To se snažno nastavilo i kasnije, pa je Središnja banka Rusije (CBR) posljednjih godina došla u središte pozornosti zbog sve većeg gomilanja zlatnih rezervi, koje služe kao jamstvo stabilnosti ruskog monetarnog sustava. K tome je od početka krize uzrokovane pandemijom koronavirusa dodatno povećala rezerve zlata za količinu vrijednu nekoliko desetaka milijardi dolara od početka 2020.
To je sve dio trenda koji je kod CBR-a bio vidljiv još od početka svjetske recesije koja je 2008. pogodila i Rusiju. Njihove zlatne rezerve te godine iznosile su oko 500 tona, dok su 2020. narasle na više od 2200 tona, što je povećanje za više od 400 posto. Time je Rusija postala prva zemlja u svijetu po količini zlatnih rezervi, ispred Kine i po zlatu poznate Švicarske.
Udio zlata u ruskim međunarodnim rezervama dosegnuo je početkom 2021. godine 22,9 posto i tako prvi put premašio udio američkog dolara. Istodobno, udio dolara pao je na 22 posto, s više od 40 posto, koliko je iznosio u 2018. godini. Pripremate li se za rat ili želite biti imuniji na pogubne ekonomske učinke pandemije, zlato očito može biti jedan od osigurača. Stoga je logično da je povećana potražnja za njim utjecala i na značajan rast cijene.
Kako je 2020. zabilježio World Gold Council, golemi porast potražnje te godine zabilježen je i u Njemačkoj. U samo prvoj polovini te godine, dakle neposredno nakon početka pandemije, Nijemci su kupili 83,5 tona zlata, više od dvostruko nego u istom razdoblju 2019. godine.
Kako je javio Deutche Welle, "Nijemci su već tradicionalno igrači na sigurno, ali isto tako se još dobro pamti kriza u dvadesetim godinama prošlog stoljeća i vlada upravo panični strah od (hiper)inflacije. A tu su bilijuni eura koji se spremaju kao mjere za poticanje konjunkture nakon ove pandemije. Dakle, zaključili su mnogi, novac koji će doći u optjecaj i bez stvorene nove vrijednosti. Može li to proći bez inflacije?"
Nakon izbijanja krize zbog COVID-a 19 mnogi su stoga očekivali i daljnji rast cijene zlata, uključujući analitičare Bank of America i Goldman Sachsa, koji su u ljeto 2020. prognozirali da bi ona u sljedećih godinu dana trebala doći do nikad prije dosegnute razine od 2000 dolara po unci. I točno su pogodili, samo što se to dogodilo sedam mjeseci kasnije od njihova predviđanja.
Nominalni rekord
Doista, cijena od 2000 dolara za uncu (31,103 grama), koju je zlato postiglo danas, nominalno je najviša cijena izražena u američkim dolarima u povijesti. Ipak, ako se današnja cijena korigira za inflaciju, možemo reći da realno još nije dosegnut prethodni cjenovni vrhunac zlata iz 2011. godine – kaže nam Sven Sambunjak, urednik portala srebrozlato.com, jedan od najboljih poznavatelja svjetskog tržišta plemenitih kovina u nas.
On objašnjava: "Naime, u rujnu 2011. godine zlato je u jednom trenutku dosegnulo nominalnu cijenu od 1920 američkih dolara. No dolar je tada vrijedio više. Iznos od 1920 američkih dolara iz 2011. godine korigirano za inflaciju vrijedi 2400 američkih dolara danas. Dakle, možemo reći da je cijena zlata trenutačno, unatoč tome što je nominalno na rekordnoj razini izraženoj u dolarima, još uvijek u realnoj vrijednosti 20 posto niža nego 2011. godine."
Ipak, ni taj rekord nije povijesno najveći, uračuna li se učinak inflacije od davnog vrhunca cijene zlata iz siječnja 1980. godine. Naime, tada se unca u jednom trenutku prodavala po cijeni od 850 dolara. Korigirano za inflaciju, taj bi iznos danas vrijedio čak 2900 dolara.
"Dakle, možemo reći da je današnji cjenovni vrhunac zlata realno niži nego onaj iz siječnja 1980. godine u stvarnoj vrijednosti, baš kao i onaj iz 2011.", kaže Sambunjak.
To su dva vrhunca cijene ovog plemenitog metala na koje se možemo referirati kad razmatramo cjenovne skokove kroz povijest, napominje on. Sve ostale zabilježene cijene u posljednjih 100 godina bile su niže od spomenutih, i u nominalnim i u realnim iznosima.
Sambunjak smatra važnim naglasiti još jednu stvar: svjetska referentna cijena zlata izražava se u američkim dolarima – s obzirom da se i na svjetskim burzama formira u dolarima – a potom se u druge valute konvertira ovisno o tečaju. Stoga je za kupce zlata u Europi cijena izražena u eurima svejedno vrlo važna jer oni zlato i kupuju u eurima.
"A gledamo li cijenu zlata iz perspektive eura, možemo vidjeti da je nominalno najviša eurska cijena zlata iz kolovoza 2020. godine od 1733 eura za uncu nadmašena još 1. ožujka ove godine, kada je cijena u jednom trenutku bila 1747 eura, i od tada je nominalno nastavila rasti sve do danas. Naravno, razlika između cjenovnih vrhunaca izraženih u američkim dolarima i u eurima leži u činjenici da vrijednost američkog dolara u odnosu na euro u posljednjih nekoliko dana raste, odnosno vrijednost eura u odnosu na dolar smanjuje se", kaže Sven Sambunjak.
Lako je zaključiti da je glavni razlog zašto investitori sada kupuju zlato globalna neizvjesnost prouzročena ratom u Ukrajini, jer ne znaju u kojem će se smjeru okrenuti tržišta dionica, obveznica, sirovina itd. To se i ranije u povijesti događalo, piše Slobodna.
Realni vrhunci
A u ovom trenutku nitko ne može znati kako će se situacija u Ukrajini rasplesti. Možda preko noći dođe do nekakvog rješenja koje bi prouzročilo smanjenje tenzija i deeskalaciju rata. U tom slučaju, moguće je očekivati korekciju cijene zlata. I obrnuto, ako tenzije u Ukrajini i posljedično prema Rusiji nastave jačati, sasvim je realno očekivati da cijena zlata nastavi rasti. Dakle, u ovom trenutku teško je prognozirati i davati bilo kakve preporuke za kupnju zlata, upozorava Sambunjak, koji preporuča ono što je, mogli bismo reći, klasična lekcija o diverzificiranju imovine:
"Treba reći da je najbolja strategija sljedeća: uvijek imati barem dio svoje imovine u zlatu. U vremenima najvećeg mira i prosperiteta, dobro je u zlatu imati bar 10 posto ukupne imovine koja uključuje nekretnine, dionice, obveznice, gotovinu... U vremenima neizvjesnosti taj postotak možemo povisiti na 20-25 posto. Pa kad opet dođu dobri dani, možemo ga smanjiti na deset."
Dakle, ako netko danas ima u zlatu manje od 10 posto svoje imovine, ili zlata u svom ulagačkom portfelju uopće nema, možda je vrijeme da tu pogrešku ispravi, ako je u mogućnosti. Pritom treba biti svjestan da se kupnja ne obavlja za kratki rok i da nije nemoguće da će cijena zlatu biti korigirana nakon nje, što ne mora automatski biti razlog za frustraciju.
A ako se tenzije nastave, realno je očekivati da zlato dosegne ne samo nominalne cjenovne vrhunce, nego i one realne koje je Sven Sambunjak naveo.
Uostalom, da bi zlato ove godine moglo dosegnuti maksimume i od 2100 dolara po unci, dio analitičara tvrdio je početkom ove godine, kalkulirajući s inflacijom i slabošću američkog dolara. To su neki od čimbenika koji će vjerojatno povećati cijene plemenitih metala, rekao je za CNBC David Lennox, američki analitičar robnih tržišta.
"Mislim da ćemo tijekom 2022. vidjeti kako se cijene zlata testiraju na rekordnim razinama", rekao je, dodajući da će visoki zamah inflacije i niži američki dolar vjerojatno potaknuti cijenu zlata.
Nije zaboravio ni na geopolitičke napetosti između velikih vojnih sila, odnosno jaču rusku vojnu nazočnost duž granice s Ukrajinom, a to je "točka fokusa na kojoj bi se brzo mogla pretvoriti u nešto katastrofalno", rekao je.
"Ako se to dogodi, tada bismo vidjeli kako cijena zlata reagira prilično značajno i ciljana cijena od 2100 dolara po unci vjerojatno bi bila dosegnuta i prije nego što očekujemo", zaključio je Lennox.