Kako bi osnažili prepoznatljivosti autohtonih i kvalitetnih otočnih proizvoda, Nacionalni park Mljet organizirao je radionicu na kojoj su studenti Studija dizajna Sveučilišta u Zagrebu pod mentorskim vodstvom renomiranog dizajnerskog dvojca Kazinoti&Komenda razvili ideje i prijedloge izgleda budućeg brenda, "Mljet Made”.
O čemu se točno radi i kako je sve krenulo, otkriva ravnatelj NP Mljet, Ivan Sršen.
- Suradnja Nacionalnog parka s dizajnerima nastavak je brandinga i artikulacije zaštićenih područja Republike Hrvatske. Nakon uređenja posjetiteljske infrastrukture oko samih jezera prije desetak godina, dizajnerska grupa Numen/Foruse projektirala je vidikovac Montokuc. Riječ je o vatrogasnoj osmatračnici gdje je vjerojatno najbolji pogled na cijeli Nacionalni park i to je ispala točka koju jako puno ljudi, planinara ali i ostalih posjetitelja dolazi vidjeti. Taj objekt postao je novi ‘must see point‘ u Parku. Nakon toga pokrenut je projekt uređenja planinarskog doma putem radionice sa nagrađenim studentima DA festivala u Zagrebu koju je vodio Nikola Radeljković iz Numena. Dom je važan kako bismo planinarima i drugim posjetiteljima koji dolaze izvan sezone i koji su aktivniji u prirodi, približili jedan drugi dio Parka. Planinarski dom se trenutno uređuje te smo se usmjerili na brendiranje proizvode otoka Mljeta koristeći pozitivna iskustva suradnje s hrvatskim dizajnerima. Nisu to samo proizvodi za konzumiranje poput hrane i piće, to su također i aktivnosti: planinarenje, slobodno penjanje, kajakarenje... Dakle, proizvodi i turistički proizvodi za koje budemo smatrali da izražavaju ono što Nacionalni park Mljet i sam Mljet jesu, moći će nositi taj brend, priča Sršen te nastavlja:
- Tako je ljetos napravljena radionica sa studentima Studija dizajna Sveučilišta u Zagrebu koji su, konkretno u ovom slučaju, iznjedrili četiri prijedloga vizualnog identiteta za brend koji bi su nazvali "Mljet Made" ili u prijevodu s engleskog: "Napravljeno na Mljetu". Prezentacija radova bila je 12. studenog u Babinom Polju gdje je došlo jako puno OPG-ovaca koji su shvatili da bi im taj brend itekako mogao koristiti. Ne samo da Nacionalni park ima svoje suvenirnice gdje može plasirati njihove proizvode, nego će im biti omogućeno da koriste brend "Mljet Made" za svoje proizvode i prilikom njihove prodaje na nekim drugim mjestima. Kad imate proizvod koji je autohton i dovoljno kvalitetan, on će moći nositi markicu "Mljet Made" i znat će se da garantira kvalitetu, a s druge strane, ako želi, taj OPG-ovac neće morati voditi brigu oko dizajna etikete već će koristiti posebno dizajnirani predložak na kojem će rukom upisati karakteristike proizvoda, naglašava sugovornik.
Naveo je ravnatelj NP Mljet tko će sve moći koristiti ovaj mljetski certifikat kvalitete i izvornosti.
- Izradit ćemo pravilnik o korištenju brenda, nešto po uzoru na brend "Lika Quality" koji nose vrhunski proizvodi a koji se prodaju pretežito kroz Nacionalni park Plitvice. Htjeli bismo da neovisna komisija koja je stručna za određeni proizvod ocijeni proizvod i da odredi koji od njih može dobiti certifikat. Naravno da je, kod proizvodnje vina ili ulja potrebno svaku godinu zadovoljiti određene kriterije za određene količine: koliko taj proizvođač ima, koliko će dobiti markica i koliko će moći prodavati. Inače, sam Nacionalni park Mljet ima nekoliko suvenirnica koje rade i koje smo posebno opremili za prodaju "Mljet Made" proizvoda, te će to biti proizvodi koji će biti istaknuti u odnosu na druge suvenire i stvari koje prodajemo. Na takav način dajemo doprinos zajednici, našim poljoprivrednicima, ugostiteljima i radnicima u turizmu. To će biti nešto što ‘vraćamo‘ stanovnicima. Prije par dana NP Mljet proslavio je 62. rođendan, a otpočetka govorimo kako je Park pružio zaštitu stanja prirode koja je već i prije postojala. Ono što su nam sačuvali stanovnici iz prethodnih generacija, naš zeleni otok, ponos je ne samo naše Županije već i cijele države, poručuje Sršen.
Iznio je i kakva su očekivanja od brendiranja otočnih proizvoda.
- Već dulji niz godina ulažemo i potičemo prvenstveno poljoprivredu jer je ona u Nacionalnom parku izrazito važna. Na prvi pogled su nacionalni parkovi ili zaštićena područja, područja koja štite izvornu prirodu, međutim, biološki najvrijednija područja su područja pašnjaka, područja gdje se tradicionalno obrađuje zemlja, tu imate najviše vrsta. Nama je najvažnije sačuvati šumski-ekosustav i šumu koji čine 95 posto Nacionalnog parka, ali isto tako nam je važno očuvanje i održavanje poljoprivrede. Tako desetak godina dajemo poticaj za poljoprivredu, za maslinare, za vinogradare te je ovaj projekt brendiranja nastavak poticaja, prvenstveno poljoprivrednicima da u tome vide veći interes i da im se nekako isplati ulagati u poljoprivredu, da im se isplati da te poljoprivredne površine ostanu i dalje poljoprivredne, a ne da nam se sve pretvori u šumu jer ćemo time izgubiti i mi i oni, napominje ravnatelj NP Mljet.
Na pitanje da izdvoji neke proizvode ili proizvodi, Sršen odgovara:
- Ono što već imamo su razne rukotvorine, nerijetko nastale na bazi mljetske tradicionalne nošnje. Izuzetno su kvalitetna ekstra djevičanska maslinova ulja koja se proizvode na Mljetu, a isto tako i vina. Posljednje tri godine smo se dosta angažirali u suradnji s Agronomskim fakultetom na istraživanje mljetskih vinovih sorti i trenutno smo definirali tri autohtone sorte vinove loze.
Vina koja će sadržavati autohtone sorte, možda čak i monosortna vina isto tako će uskoro dobiti certifikat i to se jako nadamo. Javljeno mi je s Agronomskog fakulteta da smo izgleda otkrili i četvrtu autohtonu sortu vinove loze koja postoji samo na Mljetu. Od prošle godine u suradnji s jednim rasadnikom radimo sadnice tih sorti vinove loze koje dijelimo poljoprivrednicima koji podižu nasade i uvjereni smo da ćemo sačuvati ili - ako bude sve po planu - uskoro imati vino proizvedeno od autohtonih sorti vinove loze s otoka Mljeta, govori Sršen.
Svakako, Odisejev otok sve više otkrivaju posjetitelji iz cijelog svijeta, a pandemija je posve promijenila trendove.
- Mljet je sve više i više prepoznat, ljudi su se u koroni dosta okrenuli prirodi. Mi smo negdje do 2019. imali jako puno izletničkih gostiju odnosno grupa, a ono što se promijenilo u koroni jest to da sve više imamo individualnih gostiju. Individualne goste je teže dobiti jer treba uložiti veći napor za dovesti ih na otok, konkretno, ako imate 1 autobus pun posjetitelja, to je odmah 50-ak ljudi, a da biste dobili toliko individualaca trebate animirati 20-ak obitelji, koje se trebaju odlučiti za dolazak, a onda dogovoriti, organizirati svoj transport i doći. Pojedinačni posjetitelji su uspjeli prepoznati Mljet kao destinaciju u kojoj se stvarno može aktivno baviti sportom i u kojoj se može uživati u prirodi, u gastronomiji i sve više smo u tome prepoznati. To se vidi i po brojkama, iako nije bilo velikih grupa, posjetitelja kao što je bilo 2019., mi smo ove godine imali 125 tisuća posjetitelja, što je samo 15-ak posto manje od najveće sezone ikada 2019., ali moramo znati da su tada bile velike grupe, da su tada dolazili posjetitelji organizirano, a sada su to ipak pretežito individualci. Individualni posjetitelji u zadnje dvije-tri godine dolaze od ožujka jer smo počeli biti otvoreni već u ožujku i radimo do polovice studenog. Idemo u tom smjeru da se priroda i ambijent previše ne izlažu posjetiteljima te da nema prevelikog pritiska na prirodu niti na kvalitetu života u zaštićenom području, pojašnjava Sršen te dodaje:
- Jer, mi u zaštićenom području imamo i stanovnike a stanovnici se, vjerujem kao i stanovnici dubrovačke povijesne jezgre, sigurno ugodnije osjećaju i bolje im je kad imaju bolju kvalitetu života i umjeren broj posjetitelja. Naravno da od turizma živimo i da svi imamo neke prihode, ali kad se prijeđe određena mjera onda čovjek više ne gleda novac nego kvalitetu života. Osim toga, i kvaliteta zaštite prirode je itekako važna i nama je važno da se posjetitelji prostorno disperziraju kroz Nacionalni park zato imamo ove planinarske staze, planinarski dom.Tako ih možemo vremenski disperzirati: posjetitelje primamo od trećeg do jedanaestog mjeseca da nije gužva dva mjeseca a da poslije nema nikoga nego da se resursi koriste kvalitetnije i na održivi način, podcrtava Sršen.
