Razlozi za digitalizaciju su višestruki: zaštita izvornika, povećanje dostupnosti građe, stvaranje nove ponude ili usluge, upotpunjavanje fonda te digitalizacija na zahtjev korisnika.
- Jako smo sretni što možemo predstaviti naš digitalni repozitorij skraćenog naziva ZDUR. On je rezultat višegodišnjeg rada na digitalizacijskim projektima u Znanstvenoj knjižnici. Knjižnica inače ima ulogu čuvanja kulturne baštine, a upravo je digitalizacija najbolji način kako čuvati građu od oštećenja, a istovremeno je pokazati javnosti i učiniti dostupnom udaljenim korisnicima. Najviše će pomoći ljudima koji će čitati i koji trebaju čitati stare novine jer je sada moguće pretraživanje po punom tekstu. Znači, što god vi tražili iz novina od prije 100 godina, sad možete vrlo lako naći i ne morate doći u knjižnicu listati uvezane novine. Na repozitoriju je radilo troje djelatnika Dubrovačkih knjižnica i jedan vanjski suradnik, kazala je Raguž.
U suradnji s Državnim arhivom u Dubrovniku Dubrovačke knjižnice krenule su 2008. s digitalizacijom građe. Javili su se na natječaj Ministarstva kulture, a krenulo se s digitalizacijom novina – Crvene Hrvatske i Prave Crvene Hrvatske. Napomenula je voditeljica Znanstvene knjižnice kako su novine prve na listi prioriteta jer su jako tražena građa. Dodatno, teške su za prenositi, a ugrožene su zbog stalnog listanja.
Digitalizirano je 8 tisuća stranica velikog novinskog formata. Potom se 2009. zahvaljujući novom natječaju i sredstvima Ministarstva krenulo u digitalizaciju karnevalskih listova (80 naslova). Oni jesu humoristično-satiričkog karaktera, ali su isto tako svjedoci društvenih događanja. Istaknula je Raguž kako su ti listovi odlični izvori za proučavanje jezika. Godine 2015. digitalizirane su Dubrovačke kolende iz Zbirke rukopisa, riječ je o 15 naslova i 500 stranica. Također, snimljena je i novina „Narodna svijest“. Prije ZDUR-a korišten je sustav ISSUU koji nije u potpunosti besplatan.
Krajem 2018. krenulo se u realizaciju repozitorija. Inače, ZDUR – Repozitorij Znanstvene knjižnice DUbrovnik, a autor naziva je ravnateljica Dubrovačkih knjižnica Jelena Bogdanović. Riječ „zdur“ označavala je glasnika u Dubrovačkoj Republici.
Financijsku potporu za ZDUR dali su Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture. U sklopu repozitorija dostupni su: Narodna svijest (1919. – 1941.), Prava Crvena Hrvatska (1905. – 1918.), karnevalski listovi, šest inkunabula od kojih je najpoznatija inkunabula Juraja Dragišića, dva rukopisa (Damjan Beneša i Ilija Crijević), jedan naslov iz 1531. te knjiga „De novo telescopii usu ad objecta coelestia determinanda“ Ruđera Boškovića iz 1739. Najavila je Raguž kako je u tijeku digitalizaciju triju zbirki: Collegium Ragusinum, Antiqua te Pozze-Katić, a zbirke sežu iz razdoblja od XVI. do XIX. stoljeća, obuhvaćaju preko 10 tisuća knjiga.
U planu je dogodine dodati Pravu Crvenu Hrvatsku, kataloge rukopisa Znanstvene knjižnice, četiri inkunabule i knjigu „Grad Dvbrovnich vlastelom v trexgniv“. Pozvala je Raguž korisnike da predlože publikacije koje bi voljeli vidjeti u digitalnom formatu. Potom je Raguž pokazala korištenje repozitorija koji je počeo s radom početkom 2019., a dostupan je preko mrežnih stranica Dubrovačkih knjižnica. bLu