U sklopu 75. Dubrovačkih ljetnih igara u atriju palače Sponza predstavljena je slikovnica pisca, pjesnika, prevoditelja, urednika, akademika Luka Paljetka (1943. - 2024.) "Luka Sorkočević". Povod predstavljanju koje su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku i Dubrovačke ljetne igre je 290. rođendan skladatelja i poklisara Dubrovačke Republike Luke Sorkočevića (1734. - 1789.).
Slikovnicu je predstavila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Ivana Grkeš, pomoćnik umjetničke ravnateljice Dubrovačkih ljetnih igara za produkciju Marin Kaporelo, ilustrator Igor Jurilj i skladatelj Darko Matičević.
- Kako Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku obilježava 70. obljetnicu, Dubrovačke ljetne igre 75., a 290. je obljetnica rođenja Luke Sorkočevića, možemo reći da je ovo pravi ‘umjetničko-obljetnički proizvod‘. Drago mi je što je ravnateljica Igara prihvatila suradnju. Naime, naša biblioteka ‘Cvijeta‘ u Matici privlačna je najmlađima, a dosad smo objavili brojne slikovnice o dubrovačkim velikanima i povijesnim ličnostima... U prosincu prošle godine počeli smo razmišljati tko bi mogao napisati slikovnicu, logičan izbor bio je gospar Luko Paljetak koji je u 5 sekundi prihvatio i ispoštovao rok, rok je bio do kraja ožujka... Zadnji dan ožujka dobili smo rukopis pisan na pisaćoj mašini. Kroz travanj i svibanj su dolazile slike, nažalost, gospar Luko nas je napustio pa nije vidio slike ni slikovnicu... Pred nama je malo remek-djelo. Želim zahvaliti svima koji su sudjelovali u ovome, poručila je Grkeš te nastavila:
- Kad slikovnicu dobijemo u ruke, ona izgleda vrlo jednostavno, ali proces nastanka je bio dugotrajan. Zaista se nadam da će ovo biti početak suradnje s Ljetnim igrama i da ćemo imati mogućnosti razgovarati o nekom drugom na istom mjestu... Moje želje koje sam uputila ilustratoru bila je to da sam željela zlatnu ili žutu boju, modernu slikovnicu, da bude ‘classy‘, a posao je izvrsno napravljen, komentirala je Grkeš te posebne zahvale na podršci uputila Gradu Dubrovniku.
Kaporelo je čestitao Ogranku na 70 godina uspješnog rada i djelovanja. Priznao je kako se kod njega doma prije spavanja već nekoliko puta čitala Matičina slikovnica o Marojici Kabogi, Marinu Držiću, Stjepanu Gradiću te da će se čitati i ova...
- Čestitao bih ilustratoru na prekrasnim ilustracijama, uz veselje i radost što predstavljamo slikovnicu, tužni smo što gospar Luko Paljetak više nije s nama, ali vjerujem da nas gleda i da je zadovoljan s nama te da će nam oprostiti ako napravimo neke male greške. Slikovnice su namijenjene ne samo djeci, nego i odraslima... Ja sam osobno dosta toga naučio i osvježio svoje znanje, rekao je Kaporelo podsjetivši na Sorkočevićev lik i djelo.
Ilustrator je najprije zahvalio svom ‘bratu‘ i ‘kumu‘ koji ga je kao samoukog ilustratora ‘krstio‘ - Žarku Dragojeviću. Jurilj, koji je inače prosvjetni radnik po struci, ilustrirao je Dragojevićev roman ‘Prolaz na jugoistok‘. Dakle, zahvalio je Dragojeviću što ga je spojio s Grkeš rekavši kako je prijedlog objeručke prihvatio, ali da je imao i određenu dozu straha jer poštuje Sorkočevića, ali i Paljetka. S dubrovačkim pjesnikom imao je čast dijeliti stol 2016. na jednom predstavljanju u Puli, pričali su tada puno o Jamesu Joyceu, a postojala je nažalost nikad realizirana ideja da Paljetak prevede poeme koje je Joyce pisao u Trstu....
- Za mene ovo ima veliki značaj i čast, ovo je nevjerojatno ‘buđenje‘ zbog povjerenja koje mi je ukazano. Pitao sam se kako učiniti nešto dostojanstveno prema Paljetku i Sorkočeviću? Bio je to veliki izazov i strah... Doista nije bilo pritiska, a žuta boja mi je dala sigurnost, volim je kombinirati s ljubičastom, a inače se potpisujem kao Yellow Yuri... Teško je bilo doći do prve ideje... Prve skice su dobre, ali one zaista nemaju veze s ovim što je u slikovnici.. Htio sam slikovnici dati teksturu baroka, barokne gracioznosti, kićenosti i raskoša... Ivana mi je dala odriješene ruke što je možda i ‘medvjeđa usluga‘.... Pop-art mi je blizak, a logično je da je to prijemčivije i mlađoj dobi... Htio sam sljubiti nešto što je blisko meni i mom vremenu, virtualnoj retorici našeg vremena koja se oslanja na pop-art tako da sam htio napraviti most između našeg vremena i samog 18. stoljeća kad je Sorkočević djelovao. U slikovnici možete naći ‘easter eggs‘, u doslovnom prijevodu ‘uskršnja jaja‘ odnosno skrivene vizualne motive i detalje koje pozivaju da se više pročita o Sorkočeviću... Htio sam dati dio sebe, dio tog vremena ali i estetiku našeg vremena... Sorkočević je tragično skončao, ali najizazovnije je bilo kako te teške trenutke koje ne možemo zanemariti učiniti atraktivnim i shvatljivim, izjavio je Jurilj te publiku pozvao da uživa u tekstu.
Matičević je kao član dubrovačkog Ogranka Matice hrvatske i kao dugogodišnji prijatelj Luka Paljetka govorio o autoru slikovnice. Naglasio je kako je iza Paljetka ostao grandiozan opus na području umjetničkog i znanstvenog rada, na području književnosti, poezije, prevoditeljstva, lutkarstva, likovne i glazbene umjetnosti...
- Trajno je Luko obilježio jedan dugi period, skoro 60 godina. Godine 1968. prvi se put javno predstavio sa zbirkom "Nečastivi iz ruže" koja ga je lansirala u zvijezde, kritičari su bili oduševljeni... Iste godine izašla je zbirka "Najbliži konac svijeta" i to mu je objavila Matica hrvatska u Dubrovniku. 1973. objavio je knjigu ljubavne poezije "Ljubičaste kiše" te već sad kultnu dječju zbirku pjesama "Miševi i mačke naglavačke"... Točno 51. godinu poslije, ponovno se obraća djeci, piše slikovnicu posvećenu velikanu, Dubrovčaninu Luki Sorkočeviću... Učinilo mi se simboličnim: Luko započinje karijeru s djecom i završava je s djecom. Luko je neizmjerno volio djecu, njegova pisana ostavština za djecu je velebna, to je oko 30 naslova, poručio je Matičević.
Potom je govorio o još jednoj autorovoj velikoj strasti.
- Promatrajući Lukovu golemu i vrijednu ostavštinu, moram naglasiti da je glazba obilježila njegov cijeli život. Već u ranom djetinjstvu bio je izuzetno glazbeno nadahnut, imao je izvrstan sluh, učio je u osnovnoj školi prve note, poslije glasovir u Učiteljskoj školi, profesor mu je bio Ferdo Grazio... Fantastično je svirao klavir, svirao je i gitaru, svirao je kratko i rog... Ta ljubav prema glazbi trajala je do posljednjeg trenutka... Svaki slobodan trenutak slušao je glazbu. Kao profesor glazbe sam puno puta ostao bez teksta, njegova erudicija bila je neprikosnovena, ali toliko je znao o glazbi... Luko je ostavio lijep trag u hrvatskoj glazbi, surađivao je s velikanima hrvatske glazbe, zauvijek je upisao svoje ime kao autor libreta za nekoliko opera. Dao je veliki doprinos na području šansone, surađivao s velikanima hrvatske šansone, a tu je i dječje stvaralaštvo... Mnogi su uglazbili mnoge njegove dječje pjesme... To su djela koja će zauvijek ostati! Bilo bi jako lijepo da se sva ta hvalevrijedna glazbena ostvarenja češće izvode, bilo bi ih lijepo čuti... Luko je sâm skladao u slobodno vrijeme... Ne treba zaboraviti da je bio i veliki slikar te imao brojne izložbe... Stvarao je do samog kraja! Lukovu književnu, pjesničku, književno-znanstvenu ostavštinu, njegov svakodnevan i neumoran rad usporedio bih s našim velikanom Borisom Papandopulom... Inače tri kantate napisao je s njim! - naveo je Matičević te dodao:
- Lukovu ostavštinu svi zajedno moramo čuvati... Ova slikovnica je Lukovo predzadnje djelo... Završio ga je krajem ožujka, a njegovo posljednje djelo je 20 kajkavskih pjesama, prvi put je progovorio kajkavskim, a posvetio ih je Dragutinu Domjaniću... Pred-predzadnje djelo je divna lirska i intimna korespondencija između njega i velikana hrvatske kulture, njegovog velikog prijatelja, akademika Tonka Maroevića... Velebna je to knjiga od 630 stranica! Ostao je Luko hrabar i dostojanstven do samog kraja, kao njegov iskreni prijatelj mogu posvjedočiti da je zadužio mene, kao i sve nas u ovom prelijepom gradu, zaključio je Matičević.