StoryEditorOCM
KulturaČETVRTA I PETA LAĐA LAZARETA

PICASSO, RENOIR, DALÍ, MODIGLIANI, MURTIĆ, BERBER, PULITIKA Otvorena izložba lažnog sjaja u prostoru stvarnog sjaja

Piše PSD.
20. listopada 2019. - 00:26
Četvrta i peta lađa Lazareta ugostila je izložbu krivotvorenih umjetnina „Ljepota lažnog sjaja“ koja realizirana u suradnji Grada Dubrovnika, Dubrovačke baštine s Muzejom policije iz Zagreba te Policijskom akademijom.

Okupljene je u ime domaćina najprije pozdravila Zrinka Lucianović da bi član uprave Dubrovačke baštine Tonći Daničić preuzeo riječ, pozdravio okupljene te zahvalio svim akterima izložbe. Potom je voditeljica Muzeja policije Helena Biočić rekla par riječi o samoj izložbi, ali i o ustanovi na čijem je čelu.

- Muzej policije je mladi muzej koji je dosta tražen posljednjih godinu i više dana, a tražen je upravo zbog ove izložbe krivotvorina. Izložba se zove „Ljepota lažnog sjaja“, a 2009. smo počeli s prikupljanjem ovih umjetnina, imamo 70-tak u našoj zbirci, a ovdje smo ih izložili većinu, ima ih oko 50 i dvije skulpture. Do 2009. su se sve zaplijenjene krivotvorine nakon pravomoćnih sudskih odluka uništavale. Od tada smo zamolili sudove da nakon tih pravomoćnih sudskih odluka te krivotvorine više ne uništavaju, već da ih doniraju našem Muzeju. Krenuli smo tako s prikupljanjem i s ovom izložbom. Ovo je njezin 16. postav, jako mi je drago što imamo ovako ekskluzivan prostor, nadam se da će vam se umjetnine, iako su krivotvorene, svidjeti. Ima vrlo zanimljivih priča oko njih, kazala je voditeljica Muzeja.



Postav čine krivotvorini radovi poznatih hrvatskih slikara poput Eda Murtića, Zlatka Price, Ljuba Ivančića, Mersada Berbera, Dimitrija Popovića, Đura Pulitike, Vaska Lipovca, Miljenka Stančića, Vladimira Kirina, Oskara Hermana, Borisa Bućana, Ivana Rabuzina, Ivana Generalića, Ivana Lackovića Croate, Ferde Kovačevića, Dragice Cvek Jordan i drugih.

Također, tu su skulpture Dušana Džamonje i Vojina Bakića, a od stranih autora izložene su krivotvorine Salvadora Dalíja, Pierre-Augustea Renoira, Pabla Picassa i Amedea Modiglianija. Svaka umjetnina ima svoju pozadinu.  

- Zanimljiva je priča s krivotvorenim Dalíjem. Njega su dvojica Talijana prevozili preko hrvatske-talijanske granice i nisu imali nikakvu dokumentaciju. Naša je policija oduzela tu umjetninu, poslije toga nikada nitko nije pitao za nju, da je original, pitali bi, donijeli bi dokumentaciju, papire da bi je mogli prenijeti tamo gdje su željeli. A mi, da bismo doista bili sigurni da se radi o krivotvorini, morali bi je poslati u Dalíjev muzej u Španjolsku i tamo tražiti certifikat. Malo nam je to skupa procedura i pitanje je što bi se dogodilo da je pravi?! Bili bismo prebogati! (smijeh) Šalim se, naravno da nije! Svi naši stručnjaci su rekli da nema govora da se radi o originalu. Imamo zanimljivu priču s Bućanovom umjetninom, dosta je specifična – „Žar ptica“ iz njegove serije „Zelena trava“. Sam Bućan je vidio u jednoj galeriji i rekao da se ne radi o njegovoj umjetnini. Podloga, zelena trava i njegov potpis su originalni, međutim, netko je nacrtao pticu na platnu, a on je inače uvijek slikao na papiru. Imamo jednog Croatu koji je izrezan iz kalendara i stavljen  u malo skuplji okvir. Zašto radimo ove izložbe? Ključ je upravo prevencija, upozoravanje građana da prostoji crno tržište umjetninama. Naravno, dajemo savjete na što građani moraju pripaziti kada kupuju umjetninu. Jedna od najvažnijih stvari je svakako zatražiti mišljenje stručnjaka. Umjetnine od Berbera i Murtića imamo najviše u našim zbirkama, oni su najčešće krivotvoreni autori. Kažu za Murtića da je to zato što je apstraktan pa svi misle da ga znaju kopirati. Ovdje možete vidjeti jednoga Murtića kojeg smo jedne prilike izložili na Interliberu. Stavili smo ga na štand Policijske akademije i napisali preko umjetnine da je krivotvorena da malo privučemo ljude i jednom prigodom nam je došao gospodin koji je rekao da nema govora da se radi o krivotvorini jer je on radio s Murtićem. Međutim, od dvije nezavisne institucije imamo mišljenje da je upravo potpis krivotvoren, ispričala je Biočić.



Potom je nekoliko riječi kazao načelnik Policijske akademije Dubravko Novak.

- Često me pitaju zašto se policija bavi ovakvim stvarima?! Možda misle da mi jedino možemo pendrekom mlatiti! Prvi razlog je prevencija, u prevenciji je sve! To znaju i doktori – bolje preventiva, nego kurativa! Nastojimo na ovaj način senzibilizirati ljude da paze, da vode brigu o tome kad kupuju umjetninu jer za ova djela je netko 'istresao' svoj novac koji je naravno propao. Sve je to kupljeno i oni koji su osuđeni nije ih to puno koštalo tako da mislimo da ovaj način možemo ipak većem dijelu ljudi, posebno onima koji kupuju ili koji se bave umjetninama, skrenuti pažnju na ovo. Dobili smo godišnju nagradu Hrvatske udruge menadžera sigurnosti (HMUS) - upravo ova izložba i upravo radi njezinog preventivnog djelovanja jer su stručnjaci procijenili da na taj način dajemo doprinos jačanju stanja sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Moram vam reći da neka recentna istraživanja koja se provode zadnjih godina kazuju da je u 'crnoj varijanti', u depoima muzeja, u izložbenim prostorima, u privatnim zbirkama, na tržištu – čak 60 posto umjetnina  krivotvorena, a nešto blaža varijanta govori o 40 posto krivotvorina što znači da su i jedan i drugi broj vrlo ozbiljni, pojasnio je Novak te nastavio:

- Postoji veliko crno tržište kojemu teško možemo ući u trag, to zahtjeva određena, vrlo velika znanja, trudimo se da to pratimo. Nema puno ljudi koji se time bave, ali u zadnje vrijeme uspjeli smo razriješiti nekoliko takvih krijumčarskih lanaca, oduzeti te umjetnine i nadam se da ćemo vrlo uskoro 'pojačati' naš Muzej. Još jedan razlog zašto to radimo je i edukacija. U popratnim materijalima ima nekoliko kratkih napomena na što treba obratiti pažnju kod kupnje umjetničkog djela. Treba se služiti stručnjacima i nastojati potruditi se doći do originalnog djela. Sve u svemu, mi ćemo se i dalje nastaviti truditi da što više senzibiliziramo javnost. U Zagrebu će idući mjesec biti održana Međunarodna konferencija o kriminalu s umjetnina – ta konferencija nastala je iz ove naše izložbe. Na njoj će eksperti iz Hrvatske, ali i iz susjednih zemalja pokušati dati jedan novi pogled na kriminal koji se događa s umjetninama tako da je i to jedan način senzibiliziranja javnosti, poručio je Novak.



Načelnik Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske Ivan Pavličević zahvalio je Gradu Dubrovnik što je izložbi ustupio prekrasan prostor, predstavnicima Dubrovačke baštine, ali i kolegama iz Policijske akademije te Muzeja policije što su zbirku „brižno skupljali“.

- Skupljanje krivotvorenih umjetnina je također naš posao. Dubrovnik je inače cijeli nekako satkan od umjetnosti i povijesti i obično smo svi u nekakvom velikom originalu. Možda je ovo jedna od prvih izložbi na području Grada Dubrovnika i u gradu Dubrovniku gdje smo došli svi skupa pogledati nešto što je krivotvorina, ali poučna krivotvorina. Mi u Policijskoj upravi možemo samo obećati da ćemo u narednim godinama pokušati ovu zbirku obogatiti, dodao je Pavličević.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković pozdravio je sve okupljene – kako organizatore – tako i publiku - pa i prisutnog dječjeg gradonačelnika Grada Dubrovnika Orsata Bilića.

- Posebno je zadovoljstvo danas biti ovdje i otvoriti izložbu lažnog sjaja u mjestu koje stvarno sjaji, u otvorenim Lazaretima za koje vidimo da gotovo svakodnevno imamo neke aktivnosti, što pokazuje kako je Dubrovačka baština bila dobar izbor za onoga tko bi trebao gospodariti našim Lazaretima. Ova izložba bez obzira na lažni sjaj ima edukativan karakter, a to je da je lažno uvijek lažno i da je istovremeno sudjelovati u kupnji lažnoga isto tako određeno kriminalno djelo. Ne znam je li to za osudu, ali nije dobro da se ide u tom smjeru, napomenuo je Franković otvorivši izložbu.

Izložba ostaje otvorena do 7. studenog, od ponedjeljka do petka u vremenu od 10 do 18 sati te subotom od 10 do 14 sati. bLu
 
23. studeni 2024 01:02