Zaista veliki broj posjetitelja došao je u Galeriju Flora i Art radionicu Lazareti gdje je otvorena izložba "35 godina Art radionice Lazareti" a čiji je kustos i autor koncepta Slaven Tolj. Osim umjetničkih radova, izložena je i dokumentacija umjetničkih radova, katalozi, knjige, novinski tekstovi, fotografije...
Zadovoljstvo postavom nije krila ni voditeljica ARL-a, Srdjana Cvijetić, koja je napomenula kako je izloženo tek možda 20-ak posto od svega što se moglo pokazati, a samo postavljanje izložbe bilo je zahtjevno i trajalo je više od 10 dana... Osim umjetničkih radova, izložena je i dokumentacija umjetničkih radova, katalozi, knjige, novinski tekstovi, fotografije...
- Nismo čak ni izložili neke ključne stvari koje smo pokazivali prethodnih godina: neke od legendarnih plakata koji smo napravili, recimo, za festival ‘Karantena‘, kataloga za ‘Mjesto i sudbina‘ pa smo se na neki način u dijelu na kojem izlažemo dokumentaciju više koncentrirali na stvari koje možda nismo toliko izlagali i koje su možda i nas same iznenadile, začudile..., kazala je Cvijetić te je otkrila što za nju znači ova obljetnica:
- Nisam ni svjesna da to traje, da je toliko vremena prošlo i da je to neka permanentna sadašnjost... Sâm postav je bio procesualan, kao što je i sve što radimo... To je procesualno i jako konktekstualno - ne gleda se rad sâm po sebi na zidu, nego u kontekstu tako da je i ova izložba u ovom prostoru jedinstven pogled, jedinstvena situacija... Slaven je pokušao prikazati kontekst tog vremena, društvene situacije i to je neka vrsta njegovog osobnog pogleda. Bilo je jako teško sve to pokazati kronološki, objektivno, sustavno - cijeli taj razvoj... Iako se i to može, ali za to nam treba puno, puno više prostora i to je bolji materijal za knjigu - da se iz nekoliko stručnih pogleda pruži ta druga vrsta razvojne, umjetničke, kronološke perspektive... Ova izložba uopće ne pokušava biti objektivna, ona je potpuno subjektivna, prijateljska... Slaven je i prilikom postavljanja ove izložbe konstantno otvarao prostor, sjetio se nekih starih radova svojih kolega pa im je objašnjavao koji su to radovi i da ih donesu jer je to dio duha tog određenog vremena, ističe Cvijetić.
Puno se umjetnika odazvalo, a dio toga je bilo u arhivu ARL-a, nešto kod članova ARL-a, a nešto i u Toljovoj osobnoj zbirci. Na pitanje što je njoj osobno bilo iznenađenje, Cvijetić je navela:
- Meni je divno vidjeti kako smo bili lijepi i mladi! (smijeh) I, jako entuzijastični! I, koliko nam je ustvari značila umjetnost, koliko nam je značilo da se u Dubrovniku stvara mjesto koje pruža prostor i mogućnost za nešto drugačije, nešto što ustvari otvara neke prostore slobode - pa makar to bila i ‘pustinja slobode‘! - izjavila je Cvijetić priznavši da je sretna jer zna koliki rad stoji iza svega toga.
Kustosica Helena Puhara u svom tekstu navodi kako izložba nije klasično retrospektivna.
- Nije posvećena veličanju slavne prošlosti i isticanju svih protagonista koji su sudjelovali u različitim aspektima njenog rada već koristi veliku količinu dokumentarnog materijala, različitih predmeta, umjetničkih radova, uključujući možda neke autore koje ne bismo povezali s radom Art radionice Lazareti, a izostavivši neke koji jesu u njenim temeljima. Tako konstruira živu povijest jednog vremenskog segmenta šire sagledanog društva i konteksta rada. A opet, nitko nije isključen. Osim kao izlagački prostor za vizualne i izvedbene umjetnosti, Art radionica Lazareti djeluje kao društveni i socijalno angažirani prostor uz promišljenu izdavačku djelatnost te je otvorena svima, kako istaknutim umjetničkim imenima tako i amaterima... I sve se to da iščitati iz ovog oprostorenog dnevnika. Začudna količina raznovrsnih programskih djelatnosti koje su nam ostavljale prostor za promišljanje nekog drugačijeg Dubrovnika dobro je dokumentirana. Kazaljka na imaginarnom mjerilu utjecaja ARL-a na suvremenu umjetničku scenu, ne samo lokalnu, bila bi u stalnom pokretu. Tu su radovi velikana hrvatske suvremene umjetnosti, dubrovačkih autora, inozemnih umjetnika, prijatelja, poznanika, prolaznika, štogod i koga god zamislite, naći će se u ovoj, ponuđenoj nam Rubikovoj kocki - izložbi, koju možemo vrtjeti i preslagivati u bezbrojnim varijacijama. Ivan Kožarić, Tomislav Gotovac/Antonio G. Lauer, Mladen Stilinović, Antun Maračić, Vlasta Delimar, Goran Trbuljak, Boris Cvjetanović, Ana Opalić, Vlado Martek, Tina Gverović, Marko Ercegović, Mara Bratoš, Ivona Vlašić, Luko Piplica, Ivana Dražić Selmani, Ana Požar Piplica, Ivana Pegan, Pasko Burđelez, Sven Klobučar, Nives Sertić… Gotovo je nemoguće nabrojati umjetnike utkane u temeljni registar Art radionice Lazareti, čiji je dokumentarni otisak ili umjetnički rad prikazan na ovoj izložbi. Da ne spominjemo sve one druge umjetnike, koje Slaven Tolj ovom prilikom poziva i uključuje u širu sliku, u širi i dalji umjetnički horizont, u zajednicu mnoštva pogleda 35 godina unatrag i unaprijed, navela je Puhara.
- Biti dijelom umjetničke radionice, u svojoj srži, prije svega znači biti dijelom zajednice u najširem smislu stvaranja kolektivnog djela ili Gesamtkunstwerka - u onom njegovom davno zaboravljenom istinskom i izvornom značenju vječite težnje jedinstva života i umjetnosti, polisa i etnosa, daleko od umjetničke samotnosti. Samotnosti umjetnosti same naspram svega drugoga. Na nama je red da prosudimo o mogućnosti istog. Da prosudimo što je u vremenu kraja posljednje ideologije 20. stoljeća, u svijetu – ne samo naših lokalnih i nacionalnih mikro-povijesti – nego svijetu spektakla koji i onda i sada ratuje sa samim sobom, značila obnova pojma umjetničke radionice za umjetnost i život. Radionice koja, ne slučajno, prvotno nastupa kao grupa četvorice, u pustinji slobode, s imenom u čijem je korijenu onaj koji mrtav bijaše, a sad je opet živ. Krenimo sami sa sobom putem prosuđivanja koje pretpostavlja metafizički krug života: početak, razvoj, kraj. I ponovni početak, napominje u svom tekstu Josip Klaić.
Svojim je performansom, otvaranje izložbe uveličao dubrovački umjetnik Mario Cvjetković.
Posebne zahvale upućene su: Anti Vlahiniću, Marku Mijatoviću, Ivoni Vlašić, Kristijanu Bebiću, Davoru Mezaku, HDLU Dubrovnik - Galeriji Flora, Klubu Lazareti, Dubrovnik Beer Companyju, Digital Print Pogonu, Embassy Filmsu, Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture i medija u Dubrovniku i Gradu Dubrovniku.
Realizaciju izložbe omogućili su Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik i Embassy Films. Inače, rad ARL-a podržava Zaklada Kultura nova.
Postav se može razgledati od ponedjeljka do petka od 11 do 19 sati sve do 9. prosinca