Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić otvorio je u katedrali Gospe Velike prvo izdanje manifestacije „Kršćansko lice kulture“. Naglasio je kako ova manifestacije i jest i nije 'nova'.
- Željeli smo ovom manifestacijom odrasti nakon 15 godina, kao što dijete u jednom trenutku mora napustiti svoju obitelj i osamostaliti se, tako smo i mi željeli postati odrasliji, postati samostalni. To ne znači da se mi odričemo našeg 'djetinjstva' i one prošlosti koja je za nama, nego znači da na njoj želimo nadograđivati i to želimo učiniti na način da smo zahvalni „Danima kršćanske kulture“ što su nam pomogli da izrastemo, ali i što su nam pomogli da možemo napraviti jedan korak naprijed i proširiti svoju ponudu i to ne samo u smislu da ćemo imati više dana, gotovo cijeli mjesec, a prije smo to morali staviti u nešto više od jednog tjedna, nego i na način da dobijemo širinu u pogledu jer, kad se kultura podredi kao što smo je određivali „Danima kršćanske kulture“, kao 'kršćanska kultura' onda je to određeno sužavanje, a mi želimo, govoreći o kršćanskom licu kulture, apostrofirati nešto drugo, želimo kršćansku kulturu vidjeti u onim izričajima u kojima se ona ne može nazvati kršćanskom, ali koje je ipak kršćanstvo nadahnulo. Osobito želimo pogledati u lice Isusa Krista koji je i prepoznatljiv znak naše kršćanske kulture. Dakle, onaj u koga želimo gledati i od koga želimo učiti, onaj koji je izvorište svake kulture koja se može nazvati kršćanskom, ali i koji je cilj kojemu kršćanska kultura treba ići je Isus Krist, poručio je Uzinić.
Okupljenima se obratio i pročelnik Vijeća za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, koje je inače organizator manifestacije, Josip Mikuš.
- Sigurno se mnogima postavlja pitanje gdje su nam 'otišli' „Dani kršćanske kulture“?! „Dani kršćanske kulture“ nisu 'otišli', oni se i dalje održavaju, priređivač te manifestacije, nakladnička kuća „Verbum“ ove godine u Splitu i Šibeniku organizira tu manifestaciju. Mi smo nakon 14 godina sudjelovanja, na čemu smo izuzetno ponosni i zahvalni, odlučili se za svoju manifestaciju. Nešto i zbog toga što nam termin toliko nije odgovarao, a i zbog samog programa tako da smo u dogovoru napravili jedan iskorak i od ove godine startamo s „Kršćanskim licem kulture“. Manifestacija prvenstveno govori o nama samima, programi će biti manje ili više bogat, ovisno o mogućnostima i ponekad prepoznavanju onoga što je bitno u danom trenutku. Kao i ove godine, trudit ćemo se da sadržaj manifestacije ispunimo lijepim događanjima koji bi nas trebali oplemeniti poticanjima, unutarnjim iskustvom, sviješću o ukorijenjenosti u našoj prošlosti, snažno prožetoj kršćanskoj misli i vjerom. Ali, ako mi, današnji žitelji ovoga podneblja, doživljavali ga mi lokalno ili šire nacionalno ili još šire - kozmopolitski, nismo sposobni niti voljni njegovati i izgrađivati naše kršćansko lice u svakodnevnom životu onda niti ova manifestacija doista nema smisla. Tek je još jedan događaj u takozvanom 'kulturnom životu Grada, domovine, Europe', naveo je Mikuš te nastavio:
- Živimo u vremenu koje je jako izazovno, u kulturi koja je raznolika i često prilično nejasna, ako mislimo da će nas izoliranja, bježanja, skrivanja, odbacivanja drugih i drugačijih spasiti - neće. To nije put kojim nam je ići, spasit će nas jedino ono što je i do sada spašavalo naš Grad, naš narod i našu civilizaciju - spasit će nas Kristovo lice. Jedino ono može biti odgovor na sva naša pitanja, naše bojazni, strahove, nedoumice, radosti i nade. To lice prepoznajemo u sebi, jedni u drugim, bez obzira na naše svjetonazore i uvjerenja. I, tad ćemo biti autentični. Zato i oratorij „Za križen“, kojim večeras otvaramo prvu kulturnu manifestaciju „Kršćansko lice kulture“, nije tek neki daleki glas iz prošlosti, nije baština koju Jelšani oživljuju, to je život sam, to je stvarnost koju Jelšani žive i pronose je gdje god dođu - ponajprije, na Hvaru u svojoj Jelsi. A, večeras, preko oratorija koji ćemo doživjeti svim bićem, i ovdje u našem Dubrovniku, kazao je Mikuš.
Potom je uslijedio oratorij „Za križen“ u izvedbi Župnog zbora sv. Cecilije iz Jelse pod vodstvom Slavka Reljića.
Manifestacija se nastavlja predavanjem „Sveti prostori dubrovačkih kuća u srednjovjekovlju“ doktora znanosti Matka Matije Marušića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci u srijedu 11. ožujka s početkom u 19.30 sati u Biskupskoj palači.