StoryEditorOCM
KulturaOSJEĆAJ VEDRINE |

OTVORENA IZLOŽBA ĐURA SEDERA Umjetnička galerija ispunjena specifičnim hormonom sreće i likovnosti - ‘Sederotoninom‘

Piše Bruno Lucić
5. ožujka 2020. - 23:02
Izložba pod nazivom „Sederotonin“ slikara Đura Sedera otvorena je u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Ravnatelj UGD Tonko Smokvina pozdravivši okupljene istaknuo je kako je ovo prva Sederova izložba u Umjetničkoj galeriji, a izložena su 53 djela.

Kustos izložbe povjesničar je umjetnosti, Feđa Gavrilović koji je inspiraciju za naziv, ali i poveznicu s umjetnikovim radom pronašao u najnovijem romanu Michela Houellebecqa Serotonin, izdanom 2019.

image
Ahmet KALAJDŽIĆ


- Glavni lik, depresivac koji ne nalazi nikakav smisao u životu, povlači se na koncu u stan u pariškom neboderu i čeka smrt. Poražavajuća saznanja samo mu se nižu, odnosno, izmjenjuju s fazama snažne duševne boli i kajanja zbog propuštenih životnih prilika. Jedna od tih spoznaja odnosi se na klasike književnosti: i Mann i Proust su, uviđa tužni Houellebecqov protagonist, jedinu uzvišenost u životu pronalazili u erotiziranoj ljepoti mladosti. Njegovo tumaranje po pustinjama vlastite egzistencije dovelo ga je do stanja u kojemu odbacuje bilo kakvu ekstazu, spoznaju ili ljepotu, izuzev seksualne, koja je prolazna poput cvata i njemu nedostupna zbog lijekova za depresiju koje uzima. Jedinu radost pronalazi katkada u degustaciji različitih vrsta humusa, a serotonin, hormon koji potiče osjećaj sreće, može dobiti tek pomoću antidepresiva. Cijela konstrukcija te žalosne osobe na neobičan način korespondira s opusom Đure Sedera, zapisao je Gavrilović.

image
Ahmet KALAJDŽIĆ


No, povjesničar umjetnosti se osvrnuo i na umjetnikov opus.

- Naprosto, duh vremena je kroz Sederovo iskustvo procvjetao. Umjetnik nije popustio pred njegovom destrukcijom, nije dozvolio da ga samelje u neaktivnosti u koju, s godinama i rastućim ugledom, zapadaju brojni njegovi kolege svih generacija. Njegova zima prešla je u proljeće. Jednako kao što protagonist Serotonina (prilično neočekivano) na kraju svoje ispovijesti spominje glavnog junaka Novog zavjeta, i u Sederovu se slikarstvu od sredine 1970-ih sve češće javljaju kršćanski motivi. Možda je poslušao intuiciju i počeo gledati svijet oko sebe, diviti mu se i uzimati iz njega samo najbolje i najljepše. Njegovi radovi od tog razdoblja do danas, čiji je izbor ovdje izložen, pokušavaju u gledatelju, članu našeg prilično apatičnog društva u kojemu je sve češća pojava depresije, probuditi malo osjećaja vedrine. Kroz pogled na njihove jednostavne, koloristički intenzivne i snažno prisutne likove, predmete i prostore, možda uspijemo u svome organizmu potaknuti lučenje jednog specifičnoga hormona sreće. Nazovimo ga – sederotonin, naveo je Gavrilović.

image
Ahmet KALAJDŽIĆ


Nažalost, zbog zdravstvenih razloga slikar zbog zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati otvaranju izložbe koju dubrovačka publika može pogledati do 19. travnja.
16. studeni 2024 08:20