Nova ravnateljica Dubrovačkih muzeja Marija Šiša-Vivek, imenovana je na to mjesto od 1. rujna na razdoblje od četiri godine. Po struci arheologinja, već je radila u Muzejima i galerijama Konavala, no njen raniji znanstveni i istraživački rad vezan je za Zagreb daleko od rodnih Konavala.
Doktorica ste znanosti i arheologinja po struci, već ste radili i u Muzejima i galerijama Konavala, no javnosti je dosta nepoznat dio Vaše biografije koji se odnosi na znanstveni dio. Možete li ga kratko predstaviti?
Diplomirala sam arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2003. godine, a akademski stupanj doktorice znanosti stekla sam 2012. obranivši temu “Oblici kasnosrednjovjekovnog posuđa na primjeru triju arheološki istraženih sela u Slavoniji”. Cijeli svoj radni vijek radila sam na brojnim terenskim arheološkim istraživanjima. Prvo službeno zaposlenje bilo mi je u Konzervatorskom odjelu u Varaždinu pri Ministarstvu kulture RH, na poslovima vezanima za zaštitu arheoloških lokaliteta i druge poslove vezane uz rad konzervatorskog odjela. Nakon Varaždina, u Zagrebu na Filozofskom fakultetu bila sam znanstveni novak-asistent na Katedri za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju, kod izv. prof. dr. sc. Krešimira Filipca. Od 2014. prelazim na Katedru za klasičnu arheologiju kod red. prof. dr. sc. Marine Milićević-Bradač, na znanstveni projekt “Corpus Inscriptionum Latinarum quae Croatiae repertae sunt”. Sudjelovala sam i u izvođenju nastave na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju, kao i na nekoliko znanstveno-istraživačkih projekata.
Od 2018. do danas sudjelujem i na projektu “Otkrivanje starih dubrovačkih katedrala”, zagrebačkog Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Instituta za arheologiju. Nakon povratka u rodne Konavle, svoj profesionalni put nastavila sam 2017. kao kustosica u Muzejima i galerijama Konavala, gdje sam obrađivala materijal iz arheoloških istraživanja oko utvrde Sokol grad i prapovijesnog groblja Peranova greda, te sam sudjelovala u postavljanju izložbe u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu. Uz sve navedeno, autorica sam i koautorica više stručnih i znanstvenih radova.
Osuvremenjavanje postava
Mnogima je Vaše imenovanje nakon ostavke Ivone Michl bilo iznenađenje, no može se reći da ste i Vi također rješenje “iz kuće”, naime na mjesto ravnateljice došli ste nakon što ste više godina bila članica Upravnoga vijeća DUMUS-a pa ste upoznati sa svim problemima i planiranim programima? U kojem smjeru vidite daljnji razvoj Muzeja?
Od kraja 2021. do rujna 2024. bila sam članica Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja te sam prilikom preuzimanja dužnosti ravnateljice ustanove bila upoznata sa radom, organizacijom i financiranjem Muzeja. Plan i program za 2025. već je bio definiran i usvojen prije moga imenovanja. Posebno bih se zahvalila svim djelatnicima Muzeja na podršci, a posebno kolegici Ani Kaznačić Skurić koja je predano obnašala dužnost v.d. ravnateljice do mog imenovanja, kao i bivšoj ravnateljici Ivoni Michl.
Dubrovački muzeji trebaju i moraju imati vodeću ulogu u promicanju identiteta Dubrovnika i njegove bogate kulturno-povijesne baštine, očuvanju i prezentaciji iste te edukaciji novih generacija. Nastojat ću usmjeriti Dubrovačke muzeje prema daljem razvoju, osuvremenjivanju postava, suradnji s drugim institucijama u kulturi na međunarodnom, nacionalnom i lokalnom nivou, održivom korištenju povijesnih zgrada u vlasništvu Muzeja i ekonomičnom upravljanju, povećanju vlastitih prihoda i bolje vidljivosti, a sve na dobrobit znanstvenog, kulturnog i gospodarskog života lokalne i šire zajednice, prvenstveno uvažavajući građane Dubrovnika kao najvažnije nositelje identiteta i očuvanja tradicije i kulture.
Muzejima je najveći problem prostor. Što je s Projektom arheološkog muzeja koje je godinama čekao prostorno rješenje i planiranom realizacijom stalnog postava u “zatvoru” i bastionu svetog Spasitelja?
Nažalost, Arheološki muzej još uvijek nema svoj prostor ni stalni postav, a aktualne izložbe smještene su u prizemlju tvrđave “Revelin”. Projekt realizacije stalnog postava Arheološkog muzeja, koji bi trebao biti smješten u zgradi bivšeg zatvora na Pustijerni te obuhvatiti i arheološki lokalitet Pustijerna zajedno s bastionom sv. Spasitelja, dugotrajan je proces na kojem su, uz Dubrovačke muzeje, aktivno uključeni i na njemu rade Grad Dubrovnik, Konzervatorski odjel u Dubrovniku te Zavod za obnovu Dubrovnika. Projektom je obuhvaćena prezentacija najstarije spomeničke baštine dubrovačkoga područja, od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka.
Bogata izložbena djelatnost
Često se Kulturno-povijesni muzej u Dvoru doživljava kao muzej Dubrovačke Republike, no on to nije. Ranije su uprave DUMUS-a pokrenule projekt novog stalnog muzejskog postava u Kneževu dvoru koji bi trebao biti posvećen Dubrovačkoj Republici, što je s time?
Muzej Dubrovačke Republike je projekt na kojem ćemo i dalje aktivno raditi i tijekom 2025., u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Ponosni smo što na tom projektu, uz naše kustose, rade i vrsni poznavatelji povijesti Dubrovačke Republike Nella Lonza, Vesna Miović i Lovro Kunčević. U planu za 2025. osigurali smo sredstva za izradu idejnoga rješenja stalnog postava.
Zadnjih godina naviknuli smo na jednu veliku i važnu godišnju izložbu koju pripremaju gotovo svi DUMUS muzeji kao što je ova godina obilježena izložbom UNESCO-a. Program za 2025. donesen je prije Vašeg imenovanja, što se priprema?
U 2025. očekuje nas bogata izložbena djelatnost Dubrovačkih muzeja. Velika obljetnička izložba »Gruški škar – 500 godina od osnutka« posvećena je gruškom brodogradilištu, a uz ovu, tu su još i izložbe »Povijest dubrovačkog tramvaja 1910. – 1970.«, »Iza objektiva – priča o dubrovačkim fotografima amaterima na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće«, »Na mkrjenti života – Tradicijska kultura otoka Mljeta« te izložba »Zbirke Nikšić« kojom će se predstaviti vrijedna donacija i otkup zaštićene zbirke inventara nekadašnjeg ljetnikovca Nikšić u Dubrovniku. Tematsku izložbu »Dubrovačka žena« radimo u suradnji s Dubrovačkim ljetnim igrama čiji je 76. po redu festivalski program posvećen ženama. Uz izložbe iz fundusa, očekuje nas i bogat program gostujućih izložbi te izdavačka djelatnost koja uključuje kataloge i edukativne publikacije za našu najmlađu publiku.
Koliki je broj posjetitelja ove sezone zabilježio DUMUS? Jeste li se vratili posjetom na predkoronske brojke?
Dubrovački muzeji su po broju posjetitelja, premašili brojke iz 2019. U prvih deset mjeseci 2024. Dubrovačke muzeje posjetilo je ukupno 432.012 posjetitelja.