Noć knjige, koja se već jedanaestu godinu zaredom održava 23. travnja u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dana hrvatske knjige (22. travnja), obilježila se i u Dubrovačkim knjižnicama. Ovogodišnja manifestacija trajala je od 22. do 25. travnja, a tema je bila sloboda: “knjiga kao prostor širenja slobode u nama i koja pomaže u istraživanju unutarnjeg i vanjskog svijeta”.
Ovogodišnju manifestaciju otvorila je ravnateljica Dubrovačkih knjižnica, Lucija Bjelokosić, 22. travnja u Znanstvenoj knjižnici, uoči znanstveno-popularnog predavanja o konceptu slobode kao pravne vrijednosti Dubrovačkog statuta (Liber Statutorum civitatis Ragusii) iz 1272. godine pod nazivom “Dubrovački statut i koncept slobode'' kojeg je održao magistar prava i i viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu Mirza Hebib.
Imajući u vidu prigodno obilježavanje 750 godina od donošenja Dubrovačkog statuta, kao temeljnog pravnog akta dubrovačkog pravnog poretka, predavač je izlaganje započeo s kontinuitetom poretka i značajem Statuta.
- Statut je donesen u doba mletačkog kneza Marka Justinijana, a u njegovu donošenju su sudjelovali svi dubrovački zakonodavni organi. Sistematiziran je u okviru sedam knjiga (prve dvije o državnom uređenju, treća o sudovima i sudskom postupku, četvrta o mirazu, obitelji i nasljedstvu, peta o administrativnim pitanjima, stvarnopravnim i nekim obveznopravnim odnosima, šesta o kaznenom pravu, sedma o pomorskom i trgovačkom pravu. Osma knjiga sadrži kronološki zabilježene odredbe, nastavak zakonodavne aktivnosti i reformacije nakon 1272. godine. Kad je riječ o razdoblju primjene Statuta, on je predstavljao pozitivno pravo na području Dubrovnika i okolice, od 1272. godine pa sve do 1. siječnja 1816. godine, s jednom malom pauzom od 1812. do 1814. godine. Dakle, Statut je nadživio Republiku! - istaknuo je Hebib.
Imajući u vidu dvodiobu prava na javno i privatno, koju je uspostavio slavni rimski pravnik Ulpijan, može se reći kako je Statutom bilo regulirano i javno i privatno pravo.
- U skladu s ovim promotrimo li Statut, moglo bi se reći, iako Statut nije ustav, on ima elemente ustavnosti kao temeljni pravni akt, koji uređuje različite ovlasti državnih organa i funkcioniranja sustava, doprinoseći očuvanju pravâ ljudi koji tu žive. S druge strane, privatno pravo, koje predstavlja moju životnu preokupaciju, regulira međusobne odnose građana i drugih privatnopravnih subjekata. Polazišna točka u uređenju ovih odnosa je autonomija pojedinca. S tim u vezi se donose propisi koji uređuju pravni promet među ljudima kako bi se spriječili konflikti i osigurala pravna sigurnost. U ovom segmentu, Dubrovački statut, oslonjen na rimsku pravnu tradiciju, potvrđuje svoju ulogu kao značajan legitimacijski faktor europskog pravnog identiteta izgrađenog na skeletu rimskog prava. - izjavio je Hebib.
U fokusu predavanja bila je sloboda, u njezinom pravnom kontekstu.
- Sloboda, libertas, jedna je od temeljnih karakteristika, poveznica i asocijacija na povijest slavnog Grada. Često razmišljam o tome što je determiniralo tako snažan i višestoljetan napredak. Ako isključim prirodno geografske čimbenike, po mom mišljenju na prvom mjestu bio je ideal slobode, o čemu jasno svjedoči zapis na tvrđavi Lovrijenac – Non bene pro toto libertas venditur auro. Sloboda se ne prodaje za sve zlato. Konstantna težnja i istinska borba za očuvanjem mira i slobode, u pravilu, pod zaštitom snažnijih država predstavljala je temelj razvoja Grada i Republike. Dok su drugi za slobodu branili životima, Dubrovnik je osiguravao novcem, darovima i mudrom diplomacijom. Kult slobode se u Gradu uvijek vrednovao, a i danas se vrednuje. Od Gundulićeve Dubravke, simbolike podizanja zastave Ljetnih igara, pa i naziva gradskog prijevoza, hotela, itd.
Jednako koliko je važna bila sloboda kao politički ideal, sloboda kao pravni koncept ostavila je ozbiljan trag. Sloboda kao pravni koncept je ona sloboda koja garantira pojedincu izražavanje slobodne volje, što je izrazito značajno u procesu uređenja međuljudskih odnosa, odnosno određivanja oblika i sadržaja pravâ.
Vratimo li se ponovno na rimsko pravo, kao jedno od najvećih dostignuća europske, a i svjetske civilizacije, tri temelja na kojima počiva snaga rimskog prava, barem u dijelu privatnog prava su: koncept privatnog vlasništva, sloboda ugovaranja i sloboda oporučnog raspolaganja. Područje ugovornog prava u Statutu vrlo je malo regulirano. Odredbi o klasičnim rimskim ugovorima gotovo da nema. Postavljeni su samo neki osnovni principi, dok ovi odnosi načelno ostaju u sferi oblikovanja sporazuma i autonomije volje, odnosno onako kako stranke žele. U području nasljednog prava uočljiva je svojevrsna vaga između slobode oporučnog raspolaganja, ali i zaštite obitelji. Gledajući širi europski kontekst, u ovim područjima će kroz vrijeme najviše prodirati strani utjecaji, utemeljeni na opće europskoj pravnoj kulturi ius commune, što je jasno vidljivo kroz pravnu praksu. - nastavio je Hebib.
Koliko je dubrovački pravni sustav bio značajan, Hebib je ustvrdio na kraju izlaganja:
- Dubrovački pravni sustav utemeljen na Statutu bio je čvrst i stabilan, a opet dovoljno elastičan za izazove koje je pred njega stavljalo vrijeme. U Statutu, iako obrađuje gotovo sve pravne grane, postoje jasne razlike u obimu regulacije. Nekad su razlike u regulaciji samo rezultat nastojanja za očuvanjem načela autonomije volje, odnosno ostavljanja mogućnosti da pojedinci slobodno odrede sadržaj i vrstu svojih pravnih poslova, a katkad je u pitanju jednostavno nezadiranje u općeprihvaćena pravila. Statutom je, najšire promatrajući, postignut savršen balans između čvrstine stabilnih normi i elastičnosti za prilagodbom izazovima koje je donosilo vrijeme. Takav pravni sustav postavio je temelje društvenog i gospodarskog razvoja, odnosno svega onoga što je Dubrovnik ostvario kroz svoju slavnu povijest. - zaključio je Hebib.
Izložba "U okvirima slobode"
Istog je dana u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena je izložba radova dubrovačkih likovnih autora "U okvirima slobode". Na izložbi sudjeluju: Marta Baće, Mišo Baričević, Ane Deranja, Luce Đuraš, Vedran Grabovac, Vulko Hajdić, Livija Kaciga, Marija Koprivica, Robert Kralj, Maro Kriste, Iris Lobaš Kukavičić, Loren Ligorio, Maca Lučić, Ivo Mladošić, Anamarija Obradović, Luko Paljetak, Jasmina Runje, Miro Stamatović, Silvija Sikavica, Josip Škerlj i Josipa Vlašić. Izložbu je otvorila povjesničarka umjetnosti Maris Šišević, koja je ujedno i napisala predgovor, a za grafičko oblikovanje zaslužni su Boris Kuk i dizajnerica i slikarica Marta Baće. Izložbu su postavili slikar i restaurator Robert Kralj i dizajnerica i slikarica Marta Baće.
Iz predgovora povjesničarke umjetnosti Maris Šišević:
"Umjetnik živi i stvara unutar društvenog sustava koji mu pokušava nametnuti svoja ograničenja i pravila. Ali, znamo da nema umjetnosti ako nema pune slobode izražavanja od strane umjetnika. Kroz povijest umjetnosti, govoreći o slikarstvu, možda prvi jači iskorak slobode je odluka kada slikar napušta zatvoreni i ograničeni prostor ateljea kako bi se otvorio svjetlu, slikao slobodno "en plein-air". On ruši mostove s prošlošću otvarajući put antitradicionalnim, modernim umjetničkim istraživanjima."
Izložba ostaje otvorena do 6. svibnja radnim danima od ponedjeljka do petka od 8 do 19 sati.
Susret s Marinom Vujčić
Sutradan su Dubrovačke knjižnice ugostile su Marinu Vujčić, jednu od najčitanijih hrvatskih suvremenih književnica. Susret je moderirala knjižničarka Katarina Palinić.
Na književnoj se večeri razgovaralo o autoričinom bogatom opusu, pa je dubrovačka publika imala priliku doznati koje su to teme kojima se Vujčić bavi, otkud crpi inspiraciju te kako nastaju njezini likovi. Autorica u svojim djelima prikazuje "malog, svakodnevnog čovjeka" i probleme s kojima se susreće, a smatra kako je za njihov uspjeh zaslužna iskrenost u pisanju i mogućnost da se čitatelj poistovjeti s likovima. Vujčić je s publikom podijelila okolnosti nastanka nekih djela te kako su nagrade koje je osvojila za svoje romane i drame utjecale na nju i njezin književni rad. Pojasnila je i što je za nju sloboda i knjiga kao prostor slobode.
- Prostor slobode u književnosti je meni jedini siguran prostor slobode životni, znači to je jedino mjesto gdje je apsolutno sve po mom. I način, jel', da zanemarim tu stvarnost i stvarno sam zahvalna na tome da imam tu mogućnost da mi je dano to, što ne znam je li pretenciozno zvati talentom, ali ta sposobnost da pišući pobjegnem u neki svijet koji nema veze sa svijetom koji živimo jer ja kad pišem, stvarno se preselim u tu neku drugu stvarnost i postaje mi nebitno što se događa u pravoj stvarnosti i onda mi je uvijek lakše vratiti se u pravu stvarnost onda kad moram, zato što znam da uvijek imam taj prostor u koji mogu pobjeći kad poželim, ističe Marina Vujčić.
Večer posvećena Vesni Parun
Pjesnička večer „Okrilja ljepote“ posvećena Vesni Parun održana je u nedjelju 24. travnja u Narodnoj knjižnici Grad.
Pjesnička večer posvećena Vesni Parun održana je u sklopu manifestacije Noć knjige a u programu su sudjelovale pjesnikinje Staša Aras, Diana Brkić, Slavka Jurić, Barbara Klepić i Mariela Marković te glazbenici Lucija Pećar Končić i Adem Gušić.
O poeziji kao prostoru slobode govorila je Diana Brkić pri čemu je istaknula svoje osobno iskustvo pisanja kao čin oslobađanja i otvaranja prostora za povezivanje sa svijetom oko sebe. Vesna Parun, književnica koja se usudila živjeti u prostoru slobode koji otvara književnost i isključivo od književnosti, ostavila je iza sebe devedesetak objavljenih djela. Govoreći o značaju Vesne Parun za hrvatsku književnost, Staša Aras je rekla da bi se, obzirom na bogatstvo i raznovrsnost njezina književnog opusa, možda kroz kolegij koji bi se bavio radom Vesne Parun, mogla stvoriti slika o njezinu doprinosu književnosti. Aras je posebno istaknula značaj Vesne Parun za dječju književnost i jezik. Raskošnošću pjesničkog izraza, bogatstvom tema i motiva, Vesna Parun je ostavila trag svakom tko je čitao njezinu poeziju, što su naše gošće, pjesnikinje, posvjedočile izborom i interpretacijom stihova Vesne Parun, a pridružila im se i umirovljena profesorica književnosti Anita Vlašić.
Usprkos teškoćama na koje je nailazila počevši od objavljivanja svoje prve zbirke pjesama Zore i Vihori (1947.) koja je bila popraćena lošim kritikama budući da se nije uklapala u okvire socijalističkog realizma, do posljednjih godina svoga života kada je teško pronalazila nakladnika te je objavljivala u vlastitoj nakladi, Vesna Parun je neumorno radila. Uz književni rad je i slikala. Radovi iz njezine grafičko-pjesničke mape „Slikom i stihom“ (Branko Pejnović, 2011.) mogu se pogledati u prostorima Narodne knjižnice Grad.
Radionice i pričaonice za najmlađe
Posljednji dan obilježavanja ovogodišnje manifestacije bio je namijenjen upravo najmlađima. Čitateljski klub Zumići je u ponedjeljak, 25. travnja u Ogranku Lapad proslavio svoj prvi rođendan. Klub je na prošlogodišnjoj Noći knjige osnovan u suradnji Dubrovačkih knjižnica i Dječjeg vrtića Palčica i dosada je imao dvadesetak susreta. A da im ovaj slavljenički bude poseban pobrinula se pripovjedačica bajki Vanja Balent, koja je ispripovijedala bajku "Kći kraljice cvijeća". Zumići su za ovu prigodu izradili slikovnicu s uspomenama na dosadašnja druženja koja su im se najviše svidjela.
U ponedjeljak, 25. travnja održane su dvije pričaonice na Odjelu za djecu i mlade. Prvu pričaonicu “Vinimo se visoko” vodila je knjižničarka Nikolina Miloslavić. Na pričaonici se pročitala priča “Ti si jedinstveno biće” Maxa Lucada te se raspravljalo o temi ovogodišnje Noći knjige, a to je sloboda. Nakon priče uslijedio je kreativni dio gdje su polaznici izrađivali straničnike u ljudskom obliku, a podijeljeni su simbolični darovi kao podsjetnik na ovogodišnju Noć knjige u Dubrovačkim knjižnicama.
Drugu dvojezičnu pričaonicu “Bajkom oko svijeta” vodila je knjižničarka i magistra ukrajinskog jezika i književnosti Marinka Ulaga. Tema pričaonice bila je Ukrajina, a polaznici su izrađivali ukrajinske zastavice, čitali ukrajinsku bajku „Čarobno zrcalo, ćilim i jabuka“ i pisali poruke i želje za slobodu Ukrajine. Susret su zasladili Pizzeria „Castro“ i restoran “Pupica” kojima se ovim putem Dubrovačke knjižnice od srca zahvaljuju.