U sklopu programa Karnevo 2021., Dubrovačke knjižnice u suradnji s nekoliko osnovnih škola s dubrovačkog područja i ostalom zainteresiranom djecom, organizirat će virtualnu izložbu učeničkih radova nižih razreda pod naslovom “Čoroje, Vila, Turica i Bembelj”. Radi se o izložbi posvećenoj starim dubrovačkim maskama koja će biti dostupna na Facebook stranici i YouTube kanalu Dubrovačkih knjižnica u ponedjeljak, 15. veljače u 12 sati.
Restaurator Dubrovačkih knjižnica Robert Kralj preslikao je karakteristične likove u koje su se prerušavali Dubrovčani tijekom višestoljetne tradicije maškaravanja i koji su bili zabranjivani te ograničavani, posebno statutom iz 1272. godine. Tada se htjelo stati na put svakoj zloupotrebi ‘kako prigodom naznačenih blagdana, tako se ni u bilo koje drugo vrijeme, ne smije zakrabuljivati gunjevima i drugim stvarima, ni na koji način i ni uz kakvu izliku, niti prerušavati vlastiti lik’. Poimence se zna za ”tri čudne maske” što se pojavljivahu na dan Sv. Vlaha ”tri sata prije noći” na trgu pred kneževom palačom, zvale su se Čoroje, Vila i Turica; splele bi se u ”divljem plesu, nakon kojeg je počinjala velika smotra”. No, pristaju li tri čudne maske baš proslavi crkvenoga sveca zaštitnika? Ili su posuđene iz karnevalskih raspojasanih veselja? U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Dubrovniku ”u doba poklada i u nekim drugim danima narodnih svečanosti” viđala tri čudna lika koji su, prema javnoj naredbi, išli kroz cijeli grad i uz zvuke grube svirale i bubnja plesali neki seljački ples, na veliki smijeh gledalaca, a zvali su se, kao i u navedenom opisu Turo, Turica ili Turisa te Coroje, ili Čoroje i Vila.
Turica je opisan kao gorostas, Čoroje ima štap ovijen lozom i bršljanom i vijenac od lozova lišća, a Vila je oružana lukom. (…) O arhaici likova svjedoče i njihova imena: ime Turica dolazi od izumrle vrste bivola tur, slične maske i nazivi poznati su u Slovaka, Poljaka i Rumunja. Ime Čoroje balkanskog je podrijetla i upućuje na rumunjske izvore cioroe, cioroica te naše dinarske običaje maskirnih ophoda zvanih čarojice.(…) Uz njih je bio poznat i Bembelj (tal. naziva Sileno), koji je svakog 1. svibnja nastupao na plesu bratovštine postolara.
izvor: Maja Bošković Stulli ‘’Pjesme, priče, fantastika’’, Suad Ahmetović ‘’Dubrovački kurioziteti’’