Dubrovačke knjižnice danas obilježavaju 80. rođendan jer je na Kandeloru 1941. tadašnji ban dr. Ivan Šubašić u Kneževu dvoru otvorio Dubrovačku biblioteku. Ova značajna obljetnica bila je dovoljan povod za razgovor za Dubrovački s ravnateljicom Dubrovačkih knjižnica Jelenom Bogdanović.
ENTUZIJAZAM POJEDINCA
Kakav ste program pripremili?
Uz svečani koncert maestralnog kvarteta Sorkočević, na samu obljetnicu predstavit ćemo novo izdanje Dubrovačkih knjižnica, prijevod epilija "O Epidauru" Ilije Crijevića, prozaista i kanonskog pjesnika hrvatskog latiniteta. Povod tiskanju djela je 500. obljetnica smrti (1520.) pjesnika ovjenčanog lovor-vijencem u Akademiji Pomponija Leta. Djelo je tiskano koncem 2020., a predstavljanje na obljetnicu otvaranja Dubrovačkih knjižnica predstavlja idealan spoj dviju iznimno značajnih obljetnica za Grad Dubrovnik, dubrovačku i hrvatsku kulturnu baštinu.
Što Vama osobno znači ova važna obljetnica?
Prema nama poznatim historiografskim izvorima razdoblje od pet stotina godina je razdoblje neuspjelih pokušaja znamenitih velikana iz dubrovačke prošlosti na ukazivanje važnosti osiguranja slobodnom pristupu znanju i obrazovanju širokim masama – legati privatnih knjižnica (Gazulli, Barneo, Gučetić, Lepeš, Liepopili...) s namjenom otvaranja javne knjižnice u Dubrovniku. Ravnanje ovom ustanovom meni osobno predstavlja duboko poštovanje prema naslijeđenoj kulturnoj baštini i odgovornost upravo prema osiguranju pristupa znanju lokalnoj i akademskoj zajednici te podupiranju znanstveno-istraživačkom radu na proučavanju dubrovačke baštine generalno. Entuzijazmom pojedinca uz potrebnu podršku autoriteta na primjeru polihistora Stjepana Gradića, koji je između ostaloga bio i glavni upravitelj Vatikanske biblioteke, vidimo na primjeru Dubrovnika da je moguće sagraditi savršenstvo doslovno iz pepela. Dakle, osamdeseta obljetnica je udivljenje prema svemu gore navedenom, prema svim precima i pretečama ideje i realizacije osnivanja i otvaranja javne knjižnice, Dubrovačke biblioteke, prema svim donatorima knjižnične građe koju čuvamo i nastojimo dovesti u stanje u kakvom kulturno dobro mora biti pohranjeno, prema svim bibliofilima i prepisivačima rukopisne građe dubrovačke književnosti koji su je otimali zaboravu, prema svim kolegama knjižničarima koji su stručno obavljali svoj posao u ovih osamdeset godina i prema svim suradnicima, prijateljima i korisnicima usluga Knjižnice.
Odradili ste više od polovice ravnateljskog mandata, jeste li zadovoljni postignutim?
Odrađujemo posao iznad vlastitih mogućnosti i zaista pomičemo granice mogućega. Hvala mojim kolegama.
Jedan od vaših ciljeva bio je sređivanje građe, što se napravilo revizijom knjižničnog fonda?
U nekim dijelovima revizija fondova Knjižnice gotovo smo pri kraju, tj. mogli bismo ih završiti do kraja moga ravnateljskog mandata (travanj 2022.), ali fond pohranjen u centralnom spremištu Znanstvene knjižnice u ljetnikovcu Skočibuha iziskuje osim revizije i elektroničku obradu pojedinih vrsta građe što bi moglo potrajati i duži niz godina. Kao što vidite, obavio se iznimno velik posao od travnja 2018. godine do konca 2020.:
- U Znanstvenoj knjižnici provedena je revizija Spomeničkih zbirki, Trezorskih zbirki, Zbirke "S" (darovi) i u tijeku je revizija periodike Obveznog primjerka i zbirke "S1";
- U Narodnoj knjižnici provedena je revizija i otpis knjižničnog fonda u središnjoj knjižnici na sljedećim odjelima: Posudbenom odjelu, Odjelu za djecu i mlade, u tijeku je revizija građe pohranjene u zatvorenom Spremištu, a po završetku ove revizije, nadam se na ljeto, slijedi revizija i otpis knjižne građe smještene u Čitaonici.
Obavljena je i revizija knjižničnog fonda i u ograncima Trpanj i Mokošica. Ogranak Gruž također sređuje građu, ali nije moguće programski provoditi dvije revizije istovremeno u istoj knjižnici, a do daljnjega nemamo više nijednog raspoloživog stručnog djelatnika za formiranje još jednog povjerenstva za završetak revizije i otpisa knjižne građe u Gružu.
U planu je završetak i te revizije, ona je gotovo pri kraju i nadamo se novom prostoru za Ogranak.
BEZ DOLAZAKA UČENIKA
Svojedobno ste naveli da nedostaje stručnog kadra, jeste li taj problem uspjeli riješiti?
Nažalost nismo. Nedostatak stručnog kadra nam zaista stvara velike probleme u organizaciji rada i samom radu, a odnosi se na stručnu obradu građe, organizaciju smjenskog rada, obavljanje revizija, unos metapodataka za digitaliziranu građu, stjecanje stručnih znanja potrebnih za obradu stare knjige za koje su potrebne godine in situ učenja, te provođenje istraživanja i pisanje stručnih radova za stjecanje viših znanja u struci. Tijekom godine se reorganiziramo u konstantno "nove formacije", ovisno o poslu koji u tom trenutku obavljamo.
S jedne strane, korona je povećala broj čitatelja, a s druge strane, smanjila financije. Koliko je pandemija u Dubrovačkim knjižnicama poremetila programske djelatnosti?
Epidemiološke mjere su nam nažalost onemogućile organizirane dolaske grupa učenika i vrtićkih skupina u Knjižnicu za sudjelovanje u radionicama različitog tipa namijenjenih upravo njima, pa smo u smanjenom obimu radili s određenim grupama, a dio projekata realizirali online. Međutim, unatoč pandemiji koronavirusa, iznimno smo zadovoljni realiziranim programima u 2020. godini i zahvaljujemo svim našim suradnicima.
Kako napreduje popunjavanje ogranka u Atlant centru, jeste li uspjeli poboljšati uvjete u ljetnikovcu Skočibuha?
Središnji dio ogranka Lapad još služi kao radni prostor za provođenje revizije u lokalnoj bazi za Narodnu knjižnicu u kojem tri do četiri djelatnika rade samo taj posao godinu i pol dana i radit će sigurno do ljeta kako bi se sva građa koja ostaje u Knjižnici i barkodirala. Što se tiče samoga fonda potrebnog za ogranak Lapad, po završetku revizija ogranak će u potpunosti zadovoljavati potrebe korisnika za građom i uslugama. Treba osigurati novo centralno spremište za Znanstvenu knjižnicu umjesto postojećeg u ljetnikovcu Skočibuha koji je devastiran i neupotrebljiv za trenutnu namjenu. Građa u ljetnikovcu je u potpunosti sređena, ljetos i smještena je na police.